Zlatni Bečki Filharmoničar – Wiener Philharmoniker

Zlatni bečki filharmoničar (njem. Der Wiener Philharmoniker, eng. The Vienna Philharmonic) najpoznatiji je zlatnik kojeg kuje austrijska kovnica Münze Österreich, koja je u vlasništvu austrijske centralne banke. U proizvodnju spomenute kovnice zlatni filharmoničar je uveden 1989. godine i orginalni izgled je gotovo u potpunosti zadržao do sada. Prednja strana ovog prekrasnog zlatnika prikazuje slavne orgulje iz ”Goldener Saal of the Viennese”, čistoću zlata od kojeg je napravljen te godinu izdavanja. Poleđina pokazuje osam karakterističnih orkestralnih instrumenata: četiri violine i violončelo u prvom planu te bečki rog, fagot i harfu iza. Dizajn zlatnog bečkog filharmoničara osmislio je i digitalno izradio Thomas Pasendorfer, a kovnica ga je potom prenijela na uređaje za kovanje zlatnika.

Bečki filharmoničar – Različite verzije

Do 2001. godine na bečkim filharmoničarima bila je navedena nominalna vrijednost u austrijskim šilinzima, a od 2002. se kuju s utisnutom nominalnom vrijednošću u eurima. Iako je količina zlata u dvije verzije filharmoničara potpuno ista, neki investitori preferiraju nove zlatnike, stoga je cijena novih filharmoničara (npr. s godinom proizvodnje 2019.) za nijansu viša od zlatnika s nominalnom vrijednošću u šilinzima. U trenutku pisanja teksta novi zlatnici su 0,35% skuplji od starih. To bi se s vremenom moglo promijeniti, jer dio starih zlatnika se rastali zbog oštećenja ili su trajno pohranjeni u privatne trezore pa ih je sve teže nabaviti, a to im daje numizmatičku vrijednost.

Zlatni filharmoničari sadrže 99,99% zlata, a najčešće se proizvode s težinom od jedne unce (31,1 gram), no postoje i u veličinama od pola unce, četvrtine unce, desetine unce, te 1/25 unci. Za 15. obljetnicu kovanja zlatnih bečkih filharmoničara Münze Österreich je izradila 15 ogromnih kovanica s likom bečke filharmonije težine 1000 unci (približno 31 kg) koja su odmah dobile nadimak “Big Phil”. U trenutku pisanja teksta svaka od njih vrijedi preko milijun eura. Za 20. obljetnicu kovanja filharmoničara austrijska kovnica je izradila više od 6000 ovih zlatnika težine 10 unci, koje su investitori i kolekcionari zlata bili zbog rijetkosti spremni platiti desetak posto više od realne vrijednosti zlata koje sadrže.

Svake godine se u prosjeku iskuje nekoliko stotina tisuća zlatnih filharmoničara od jedne unce, a godine s najvećom proizvodnjom su bile 2008. i 2009. kad ih je proizvedeno 716 tisuća i 903 tisuće (respektivno). To nije slučajno, jer upravo tada je bila najgora faza financijske krize, kada su mnoge europske banke bile pred bankrotom, a rizik propasti eura kao valute je također značajno porastao. Zbog toga su ljudi masovno svoju životnu štednju prebacivali u najsigurnije financijsko utočište u nesigurnim vremenima, a to je zlato. Tijekom 2017. godine kovnica ih je prodala 355 tisuća, a ukupna vrijednost te količine zlata je iznosila približno 380 milijuna eura. Münze Österreich proizvodi i filharmoničare od srebra i platine, no u mnogo manjim količinama nego što je slučaj sa zlatnim kovanicama.

Razlozi popularnosti zlatnog filharmoničara

Prema Svjetskom zlatnom vijeću (World Gold Council), zlatni bečki filharmoničar je bio najprodavaniji zlatni novčić na svijetu 1992., 1995., 1996. i 2000. godine, a razloga popularnosti ove kovanice je više. Mnogi investitori preferiraju zlatnike u odnosu na zlatne poluge zbog njihove veličine. Naime, bečki filharmoničar od jedne unce trenutno vrijedi nešto više od 1.000 eura, dok poluga od 1 kg zlata vrijedi gotovo 40.000 eura, što je čini neprikladnom za prodaju ako vlasniku zatreba manja količina novca. Zbog toga, mnogi ulagači u zlato kupuju zlato u manjim apoenima, a dio ih se odlučuje za zlatnike umjesto zlatnih poluga.

Drugi razlog je to što zlatni filharmoničari za razliku od poluga imaju nominalnu vrijednost u eurima, što ih čini legalnim sredstvom plaćanja u eurozoni. Iako je tržišna vrijednost zlatnika veća od nominalne, dio investitora očito cijeni ovu karakteristiku. Vrijednost u eurima također znači da krivotvorenje filharmoničara spada pod krivotvorenje novca u eurozoni, što je mnogo teži zločin od pokušaja prodaje lažnog zlata pa neki ulagači smatraju da je sigurnije kupovati zlato u obliku filharmoničara. Takav strah je neopravdan, jer pomoću uređaja za testiranje zlata koje ima svaki ozbiljniji distributer, u sekundi se može ustanoviti je li zlato pravo ili ne, bez obzira je li u obliku zlatnika ili poluga.

Treći razlog je činjenica da je bečki zlatni filharmonik jedna od prvih kovanica izrađena od čistog zlata (zlatni dukati Franjo Josip sadrže 98,6% zlata, dok južnoafrički Krugerrandi sadrže 91,7% zlata), a neki kupci preferiraju čisto zlato.

Četvrti razlog je popularnost ovih zlatnika u Austriji. Naime, Austrijanci su čak spremni nešto više platiti zlatne poluge s utisnutim žigom Münze Österreich nego s oznakama svjetski poznatih švicarskih kovnica kao što je Argor Heraeus. Kada su u pitanju zlatnici, iz istog su razloga više spremni na kupnju domaćih kovanica nego onih uvezenih iz drugih zemalja.

Ako vas zanima kupnja zlatnih bečkih filharmoničara, slobodno nas kontaktirajte!

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.