Zlato i srebro povijesno su se dokazali kao instrumenti koji čuvaju vrijednost imovine u dugom roku, za razliku od fiat valuta čija vrijednost kontinuirano opada iz godine u godinu. Naime, pojam fiat valute označava novac koji nema pokriće ni u čemu, a u tu kategoriju spadaju sve svjetske valute današnjice. Nažalost, velik broj fiat valuta u povijesti u nekom su trenutku propale zbog hiperinflacije ili su ukinute političkim dekretom poput hrvatske kune.
S druge strane, zlato i srebro posjeduju intrinzičnu vrijednost, ograničenu ponudu te upotrebu koja seže još od drevnih civilizacija poput Egipta, Mezopotamije, Indije, Kine, Grčke i Rima. Zlato i srebro zadržavaju svoju vrijednost i dugoročno štite kupovnu moć, što najbolje ilustrira sljedeći primjer: ako smo prije sto godina mogli kupiti nekretninu za dva kilograma zlata, vjerojatno ćemo za istu količinu to moći učiniti i danas, i za još sto godina. Ovog su itekako svjesne središnje banke diljem svijeta koje u posljednje vrijeme gomilaju rekordne količine zlata. Zlatne rezerve Europske središnje banke narasle su za 133% u posljednjih 25 godina te iznose 28% ukupnih rezervi, premda je u doba osnivanja te institucije bilo predviđeno tek 15%.
Usporedba kupovne moći različitih valuta u odnosu na kupovnu moć zlata od 1900. godine. Izvor: shandaconsult.com / Reuters, Bloomberg
Zlato i srebro sežu u daleku povijest
Iako su kovanice u čijim se legurama nalazilo zlato korištene još u drugom tisuljeću prije Krista, prvi čisti zlatnici javljaju se oko 7. stoljeća prije Krista u Lidijskom kraljevstvu u Maloj Aziji, otkud su se kasnije širili prema Europi, Africi i ostatku Azije. Zlatnici su na koncu dospjeli u upotrebu i u samom Rimskog Carstvu.
Kako bismo provjerili povijesnu činjenicu da plemeniti metali štite kupovnu moć svojih držatelja, uzeli smo antičke rimske podatke, točnije cijene iz Dioklecijanovog edikta koji je proklamiran 301. godine poslije Krista. Dioklecijanov edikt svojevrsni je cjenik tadašnjih proizvoda pa smo smatrali prikladnim usporediti ih s trenutnim cijenama kako bismo vidjeli koliko dobro kotira snaga zlata onda i sada. Naime, cijene iz Dioklecijanovog edikta izražene su u srebrnim dinarima. 1600 dinara bilo je ekvivalentno 1 aureusu koji je pak istovjetan 5.5 grama zlata. Poveznicu s današnjim cijenama možemo ustanoviti temeljem trenutne cijene zlata u eurima koja iznosi 1766.08 eura po unci (31.10 grama). Jednostavnim kalkulacijama možemo utvrditi da je 1600 dinara ili 1 aereus (5.5 grama zlata) ekvivalent 312.33 eura odnosno da je 1 dinar isto što i 0.0034 grama zlata.
Usporedba kupovne moći zlata i srebra – stari Rim i danas
S tim u vidu, idemo provjeriti koliko su u starom rimu koštali neki osnovni proizvodi u dinarima i zlatu te koliko ti isti proizvodi u identičnim količinama koštaju danas u eurima i zlatu. 13.4 kilograma (17 litara) pšenice u ono vrijeme stajalo je 100 dinara tj. 0.34 grama zlata. Ovaj mjesec cijena 13.4 kilograma pšenice u veleprodaji iznosila je 3.68 eura ili 0.065 grama zlata. To znači da, ne samo da je zlato očuvalo kupovnu moć, nego možemo kupiti preko 5 puta više pšenice nego što smo mogli kupiti u starom Rimu.
Krenimo dalje. 19.54 kilograma soli stajalo je također 100 dinara ili 0.34 grama zlata. Danas 19.54 kilograma soli košta 12.9 eura ili 0.23 gram zlata. Kilogram svinjetine stajao je 40 dinara ili 0.136 grama zlata, dok danas košta (kako gdje) 8.36 eura ili 0.147 grama zlata. Kilograma sira također 40 dinara ili 0.136 grama zlata u usporedbi sa 4.51 eura danas tj. 0.079 grama zlata. 10 jaja 10 dinara ili 0,034 grama zlata u odnosu na današnjih 2.05 eura ili 0,035 grama zlata.
Podatke bismo mogli uspoređivati u nedogled, no zaključak ostaje isti: ono što smo tada mogli kupiti s određenom količinom zlata, možemo isto tako kupiti i danas, a često i znatno više.
Zlato i srebro održali su svoju vrijednost kroz dva tisućljeća
Plemeniti metali poput zlata i srebra očuvali su svoju vrijednost kroz dva tisućljeća i jedni su od rijetkih vrsta imovine čiji tijek možemo pratiti otkad postoji civilizacija. Povijesni kontinuitet uporabe zlata i srebra te njihovog univerzalnog prihvaćanja kao poželjne vrijednosti u cijelom svijetu može se povezati s Lindyjevim efektom kojeg je 1964. formulirao američki intelektualac i autor, Albert Goldman, pišući za popularni časopis “The New Republic”. Prema Lindyjevom zakonu, što neka pojava ili ideja dulje traje, to je vjerojatnije da će nastaviti trajati i u budućnosti. Upravo to vrijedi za plemenite metale poput zlata i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi ubuduće.
Nadalje, cijena zlata u eurima u posljednja dva desetljeća kumulativno je porasla za 422.9%, odnosno 9.3% kada se gleda godišnjih prosjek. U posljednjih 365 dana, cijena zlata narasla je za 11.4%, a u zadnjih mjesec dana 3.68%. Zlato se smatra jednim od najefikasnijih i najsigurnijih instrumenata dugoročnog očuvanja vrijednosti ušteđevine, osobito tijekom svih oblika društvenih, gospodarskih i financijskih kriza. Tijekom velike financijske krize od 2008. do 2011., cijena zlata narasla je za čak 200%, dok je 2020. taj rast iznosio 30%.
Investicijsko zlato u obliku poluga i zlatnika omogućava svojem vlasniku držanje ušteđevine u vlastitim rukama, a dostupno je kako malim, tako i velikim ulagačima u rasponu mase od 1 grama do 1 kilograma. Nadalje, zlato je oslobođeno plaćanja PDV-a, poreza na dobiti i svih drugih vrsta nameta, što znači da pozamašan prinos ostaje isključivo u rukama njegovog vlasnika. Ipak, cijena zlata trenutno je relativno podcijenjena, što znači da se može kupiti s određenim diskontom.
No, kao što nas povijest uči, zlato je dugoročno ulaganje namijenjeno zadržavanju vrijednosti ušteđenog novca, što potvrđuju i podaci iz starog Rima.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
