Za investicijsko zlato često se kaže da je “sigurno utočište u nesigurnim vremenima”, aludirajući pritom na sposobnost zlatnih poluga i zlatnika da zadrže ili čak povećaju svoju vrijednost u vremenima u kojima drugi ulagački instrumenti u pravilu postaju nestabilni i rizični.

Zašto se zlato smatra zaštitom kapitala i je li ta reputacija opravdana, saznajte u nastavku teksta.

Koliko su česta nesigurna vremena?

Nesigurna vremena mnogo češće se javljaju nego što nam se na prvi pogled čini. Ona dolaze u različitim oblicima, nerijetko se ponavljaju svakih nekoliko desetljeća, ponekad pogađaju samo određene regije svijeta, a katkad nastupaju i globalno. Riječ je dakako o ratovima, recesijama, pandemijama, hiperinflaciji, krahovima valuta i drugim sličnim fenomenima. 

Ipak, mnogi su opterećeni vlastitom svakodnevicom i ne stignu pratiti svjetska događanja. Zapadni svijet je u velikoj mjeri navikao na stabilnost nakon Drugog svjetskog rata te naknadno, padom ‘željezne zavjese’ – tzv. Fukuyamin ‘kraj povijesti’. Razgovor o prošlim ili budućim krizama narušava komfor pa mnogi stoga “guraju glavu u pijesak” sve dok sljedeća kriza ne postane neizbježna i počne utjecati na njih osobno. Nažalost, tada je već kasno, a rezultat je generalna nespremnost, panika te financijski gubici.

Prethodnih nekoliko godina na direktan su način pokazale da gotovo nitko, u nijednom dijelu svijeta nije imun na različite oblike društvenih, gospodarskih i drugih kriza. Pandemija, mjere zatvaranja i kriza opskrbnih lanaca bili su globalni fenomeni. SAD i eurozona pretrpjele su gospodarsku recesiju, bankarsku krizu i visoku inflaciju čiji se posljedice vuku sve do danas. Usred svega toga, ovdje u Hrvatskoj suočili smo se i s nizom razornih potresa te jakih oluja. 

Nedugo zatim, izbio je rat u Ukrajini koji je digao geopolitičke tenzije između velikih sila te promijenio sigurnosnu i energetsku situaciju u Europi. Da bi situacija bila još alarmantnija, došlo je i do rata između Izraela i Palestine, što je dodatno destabiliziralo Bliski istok. U međuvremenu, u Hrvatskoj smo zamijenili domaću valutu kunu eurom te se suočili sa ponešto izraženijom inflacijom od ostatka eurozone.

Zlato kao zaštita kapitala

U svim tim nesigurnim trenucima, oni koji su imali zlato prošli su bolje od onih koji nisu. Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga smatra se jednim od najefikasnijih i najsigurnijih instrumenata dugoročne zaštite vrijednosti, što se na poseban način ističe u nesigurnim vremenima. Riječ je o instrumentu kojeg istovremeno krase nizak rizik i visoki prinos.

Cijena zlata u posljednjih je nešto više od pet godina porasla za gotovo 100%, a sličan fenomen vidjeli smo i tijekom velike financijske recesije od 2007. do 2011. kada je cijena zlata porasla za gotovo 200%. Ovakvi primjeri najzornije prikazuju zašto investicijsko zlato, osim što čuva kupovnu moć od inflacije, svojim ulagačima donosi i pozamašnu zaradu. 

No, vrijednost zlata kada su u pitanju krizne situacije seže još dublje. Većina papirnatih valuta u povijesti, njih preko 620 od 800-tinjak dosad, u nekom je trenutku propalo, bilo da su ukinute političkim dekretom ili da su kolabirale zbog hiperinflacije, obezvrijedivši pritom štednje brojnih građana. Samo na prostoru Hrvatske u posljednjih 110 godina izmijenilo se osam papirnatih valuta, što znači da je prosječni rok trajanje jedne bio tek 13.8 godina. Euro koji trenutno koristimo također bi jednog dana mogao zamijeniti digitalni euro.

Nasuprot tome, u Hrvatskoj je oduvijek postojala tradicija čuvanja i ostavljanja u nasljedstvo zlatnih dukata Franjo Josip. Takva praksa, ne samo da je sačuvala vrijednost obiteljske štednje kroz generacije, već je prema svjedočanstvima mnogih, spasila i živote tijekom različitih ratnih zbivanja. U takvim kriznim trenucima, kada novac zbog inflacije počinje gubiti transakcijsku vrijednost, kada ponestane stranih valuta koje možda služe u razmjeni, kada se ponuda goriva, hrane i sličnog drastično smanji, zlato doista može biti od presudne važnosti za osiguranje vlastite egzistencije jer se njime može trgovati i uvijek će vrijediti.

Zlato je u svim kulturama i epohama ljudske civilizacije bilo prihvaćeno kao poželjna vrijednost, a svoju je kupovnu moć sačuvalo od vremena Rimskog Carstva pa sve do danas. Ono što ste mogli kupiti prije sto godina s nekom količinom zlata, možete i danas, a vjerojatno ćete moći i za sto godina. Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga mobilno je i visoko likvidno, što znači da se bilo gdje u svijetu vrlo brzo i jednostavno može zamijeniti za novac kroz otkup zlata.

Što nas čeka u budućnosti?

Cijena zlata u dobroj mjeri ovisi o događanjima u svijetu jer investitori prirodno pribjegavaju sigurnim i niskorizičnim instrumentima tijekom nesigurnih vremena. Veća potražnja logično rezultira i većom cijenom žutog plemenitog metala, što mu je posljedično i zaradilo često spominjanu titulu sigurnog utočišta za očuvanje vrijednosti u nesigurnim vremenima. 

A kako sada stvari stoje, vremena u kojima živimo još uvijek su nesigurna. Cijeli niz faktora utječe na povećanje nestabilnosti u svijetu, a njihov rasplet je neizvjestan. Inflacija u SAD-u ne nalazi se na željenoj razini Feda, zbog čega su kamatne stope visoke, što bi dugoročno moglo izazvati stagnaciju gospodarstva. Međutim, čak i kad bi se stopa inflacije stabilizirala na 2%, dolar bi svejedno kroz nekoliko desetljeća vrijedio upola manje nego danas. Ista je stvar s eurom, ali i svim drugim fiat valutama koje se sve više pretvaraju u bezvrijedan papir. 

Nadalje, američke vlasti iz godine u godinu eksponencijalno podižu javni dug, zbog čega čak i neke državne agencije upozoravaju da je takvo gomilanje neodrživo i može voditi ka bankrotu ako se nastavi u narednih deset godina. SAD ove godine čekaju predsjednički izbori u atmosferi pojačane napetosti i polarizacije, a ništa bolja situacija nije ni u važnim europskim zemljama poput Francuske i Njemačke koje se također pripremaju za skorašnje izbore.

Svijet se trenutno nalazi u megaizbornoj godini te pred vrlo napetom geopolitičkom situacijom u kojoj se sve više osjeti podjela na blokove kao što su euroazijski na čelu s Rusijom i Kinom, zapadni na čelu sa SAD-om, pomalo decentralizirani globalni jug te trusni Bliski Istok. U Africi bijesni niz sukoba, zapadnoeuropske zemlje povećavaju izdvajanja za vojsku u strahu od Rusije, a mnogi se pribojavaju i paljenja dodatnih žarišnih točaka u svijetu kao što su; Tajvan i Libanon te u Europi; Baltik, sjeverno i istočno krilo NATO-a te naše susjedstvo kao dodatak.

Zemlje BRICS-a, premda podijeljene oko svojih međusobnih interesa, nastoje provesti dedolarizaciju odnosno trgovati što manje američkim dolarima ne bi li na taj način umanjili globalnu premoć SAD-a i potencijalno izazvali inflaciju slijevanjem velikih količina dolara nazad u američko gospodarstvo. Istovremeno razgovaraju o mogućoj zajedničkoj valuti koja bi se djelomično temeljila na zlatu. 

Zanimljivo je i to da zlatne rezerve svjetskih središnjih banaka već sada premašuju devizne rezerve, primjerice, eura, a hoće li zbaciti i američki dolar ostaje vidjeti. Slijedom toga, očigledno je da zlato igra itekako važnu ulogu u turbulentnim vremenima kojima svjedočimo i kojima se još uvijek ne nazire kraj, barem ne u ovom desetljeću.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

Prvi saznajte najnovije vijesti s tržišta plemenitih metala!

Prijavite se na naš besplatni newsletter i ostanite u toku s novostima s tržišta i analizama naših stručnjaka.

Newsletter se u pravilu šalje jednom tjedno, a u bilo kojem trenutku se možete odjaviti. Ostavljanjem Vaše e-mail adrese pristajete na primanje informativnih i promotivnih poruka od strane Centra Zlata. *

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.