2. 12. 2024.
Zemlje iz našeg šireg susjedstva pojačano nabavljaju zlato kako bi se zaštitili od sve većih nestabilnosti koje prijete Istočnoj Europi. Što stoji iza toga?
Zlato se smatra jednim od najsigurnijih i najefikasnijih oblika čuvanja vrijednosti i financijske stabilnosti, osobito u razdobljima gospodarskih kriza, visoke inflacije, rastućih geopolitičkih tenzija, sukoba i sličnih pojava. Iz tog razloga, ne čudi da se sve više središnjih banaka u našem okruženju okreće zlatu kao utočištu u nesigurnim vremenima.
Zemlje istoka Europe nabavljaju na stotine tona zlata
Poljska je u 2024. pribavila više od 100 metričkih tona zlata. Adam Glapinski, guverner središnje banke Poljske, smatra kako su zlatne rezerve koje sada iznose blizu 420 tona, jedan od glavnih stupova zaštite poljskog gospodarstva. Prošli mjesec Glapinski je izjavio kako planira povećati zlatne rezerve za još 20%.
Češka je samo u drugom kvartalu ove godine nabavila oko 6 tona. Čelnik češke središnje banke Ales Michl objasnio je kako treba “smanjiti volatilnost” te je dodao kako “nam za to treba imovina s nultom korelacijom prema dionicama, a ta imovina je zlato.” Michl je u posljednje dvije godine povećao češke zlatne rezerve za pet puta, na oko 41.5 tona, a plan mu je udvostručiti taj broj do 2027.
Mađarska je u posljednjih godinu dana pribavila oko 10 tona zlata i sada njene rezerve iznose 110 tona. Srbija je posljednjem desetljeću utrostručila svoje zlatne rezerve na 48 tona i planira daljnje nabave. Turska je ove godine nabavila oko 14 tona i njene rezerve sada iznose 585 tona.
Iako Hrvatska još uvijek ne prati ovaj trend, činjenica je da je cijena zlata u posljednje dvije godine, otkad smo nabavili nešto manje od dvije tone zlata zbog propisa ESB-a, narasla za blizu 57%. Je li to pokazatelj da bi trebali pratiti trend središnjih banaka u okruženju i nabaviti još zlata kako bismo se osigurali u slučaju daljnjeg razvoja globalnih nesigurnosti?
Geopilitička situacija postaje sve napetija
U SAD-u bi moglo doći do zaokreta u trgovinskoj politici. Naime, moguće je da će biti uvedene carine od 10% na uvoz robe iz EU, kao i 60-postotne carine na uvoz iz Kine odnosno 100% na uvoz kineskih automobila. Ovakva promjena mogla bi značajno utjecati na svjetske opskrbne lance, a europski ekonomisti strahuju da će gospodarstvo eurozone biti gurnuto u pravu recesiju i potencijalno, povratak visoke inflacije. Euro bi mogao potonuti u odnosu na dolar, a postoji i bojazan od monetarnog rata. Neki analitičari već nazivaju ovaj fenomen “krajem globalizacije”.
U Njemačkoj, gospodarskom motoru Europske Unije, sve se jače osjeća kriza. Najveći industrijski konglomerat u Europi ThyssenKrupp koji se bavi proizvodnjom čelika planira zatvoriti preko 11,000 radnih mjesta do 2030. Njemački mediji također prenose kako je koncern Volkswagen u kratkom periodu došao od “rekordnih profita do pitanja samog opstanka” i sada planira otpustiti na desetke tisuća radnika.
Dobavljači i kompanije koje se bave proizvodnjom autodijelova poput Schaefflera, Continentala, Boscha i ZF Friedrichshafen planiraju ukinuti sve skupa blizu 50,000 radnih mjesta u narednih nekoliko godina. Američki Ford planira ukinuti oko 4,000 radnih mjesta u Europi do 2027. Izvršni direktora četvrtog najvećeg svjetskog proizvođača automobila Stellantisa koji drži Peugot, Fiat i Jeep, Carlos Tavares, prošli je tjedan dao ostavku te potaknuo daljnja šuškanja o krizi u europskoj automobilskoj industriji. Kemijski divi BASF planira ukinut oko 3,300 radnih mjesta do kraja godine. Kriza se dakako ne osjeća samo u Njemačkoj – Northovolt, švedski gigant u proizvodnji baterija također je nedavno bankrotirao.
Pored ekonomskih pitanja, sjever i zapad Europe, točnije zemlje poput Velike Britanije, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Finske i Norveške sve otvorenije strahuju od svjetskog sukoba te pripremaju vojsku i stanovnike za potencijalni nuklearni rat. Situacija je, naravno, još dramatičnija na istoku Europe, u baltičkim zemljama, Poljskoj, u našem bližem okruženju, a nedavno su se podigle tenzije i u Gruziji. Bliski istok i dalje vrije, a sada se osim u Izraelu, aktiviralo i novo “staro” žarište u Siriji.
Hrvati stvaraju vlastite zlatne rezerve
Investicijsko zlato u fizičkom obliku zlatnih poluga ili zlatnika sve je popularnije ulaganje, ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj. Prošle godine, u našoj je zemlji kupljeno investicijskog zlata u vrijednosti većoj od 300 milijuna eura. Riječ je o vrijednosti ekvivalentnoj gotovo četiri tone zlata.
Ovo je jasan pokazatelj da sve više građana shvaća značaj stvaranja osobnih zlatnih rezerva te da ako se država ne planira osigurati u slučaju pojačanih nestabilnosti, ljudi će to napraviti sami. Očigledno je da ne treba čekati da drugi riješe naš problem, već se sami moramo osigurati u vremenima neizvjesnosti.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
