Novac koji koristimo konstantno se mijenja. Samo u posljednjih 110 godina, u Hrvatskoj je promijenjeno osam valuta. Od austrougarskih kruna, preko kruna iz Države SHS, dinara iz Kraljevine SHS/Jugoslavije, kuna iz NDH, dinara iz SFRJ, hrvatskih dinara pa sve do hrvatske kune i konačno eura, prosječna valuta na ovim prostorima u posljednjem stoljeću imala je rok trajanja od svega 13.8 godina.
To je tek nešto manje od prosječnog trajanja svih fiat valuta u povijesti. Naime, prosječni rok uporabe neke fiat valute je svega nekoliko desetljeća, a od njih 800-injak preko 620 ukinuto je kroz hiperinflaciju ili političkim dekretom. U takvim situacijama, mnogi su znali izgubiti vrijednost svojih ušteđevina. Za usporedbu, valute koje su trenutno u uporabi u svijetu imaju prosječnu starost od 39 godina i samo je pitanje vremena kada će i one propasti ili biti zamijenjene svojim digitalnim inačicama.
Zlato je kroz povijest sačuvalo svoju vrijednost – papirni novac nije
Fizičko zlato univerzalno je priznato kao poželjna vrijednost, što znači da ono svugdje u svijetu vrijedi i može se s lakoćom zamijeniti za domaću valutu. Ovo je također vrijedilo kroz sve epohe ljudske civilizacije te u svim kulturama. Ono što ste za neku količinu zlata mogli kupiti u starom Rimu ili prije 100 godina, možete kupiti i dan-danas, a isto tako ćete moći i za sto godina. S fiat novcem, stvar je dijametralno suprotna. Prođimo kroz primjere koje smo naveli u uvodu.
Austrougarske krune
Austro-Ugarska se krajem prvog svjetskog rata našla u teškoj političkoj i gospodarskoj krizi. Narodi su htjeli samostalnost, a rat je znatno oslabio standard života. Kako se zajednica raspala, tako je propala i njena valuta. S druge strane, zlatne krune i prije njih franci, kao i dukati s likom cara Franje Josipa koji su bili u upotrebi u ono vrijeme, još uvijek vrijede.
100 austrijskih kruna u papirnatom izdanju može se naći za 20-ak eura na bilo kojem oglasniku, dok se cijena zlatnika 100 kruna kreće oko 1800 eura. To je iz razloga što zlato svoju vrijednost derivira iz oskudne ponude i posebnih fizičkih svojstava, a ne iz nekog državnog ili institucionalnog autoriteta.
Krune iz Države SHS i dinari iz Kraljevine SHS/Jugoslavije
Nedugo nakon raspada Austro-Ugarske, ušli smo u Kraljevinu SHS koja nije dugo potrajala. Prve dvije godine na prostorima ranije Države SHS koristila se jugoslavenska kruna koja je zatim zamijenjena jugoslavenskim dinarom. Tečaj kruna prema dinaru bio je nepovoljan tako da se dobar dio vrijednosti izgubio pri konverziji.
Raspadom Kraljevine ponovno je došlo do promjene valute. Papirnate krune i dinari iz onog doba danas ne vrijede ništa, osim pokojeg dobro očuvanog primjerka i to kod vrlo rijetkih kolekcionara. S druge strane, zlatnici iz tog doba i dalje bitno vrijede.
Kune iz NDH
Nakon raspada Kraljevine Jugoslavije, NDH je počela izdavati svoju valutu. Tadašnja kuna bila je vrlo kratkog roka trajanja, a po završetku drugog svjetskog rata na snagu je ponovno stupila nova valuta i novi tečaj konverzije. Kao i za prethodne slučajeve, vrijedi isto pravilo.
Papirnati novci iz tog perioda nemaju pretjeranu vrijednost, dok zlato itekako ima.
Dinari iz FNRJ/SFRJ
Dinari iz doba FNRJ/SFRJ još su jedan primjer propale valute. 1980.-ih godina došlo je do hiperinflacije, a novčanice su tiskane u sve većim i većim apoenima. U kontekstu toga, zanimljivo je spomenuti da postoje i novčanice od 1.000.000 i 2.000.000 dinara. Premda su se nule na dinarima brisale, država je ubrzo propala, kao i štednja u dinarima. Narodi su se osamostalili i osnovali svoje vlastite valute.
Dinari iz doba SFRJ danas ne vrijede gotovo ništa, no zlatnici s likom Tita i dalje se prodaju po dobrim cijenama putem otkupa zlata. To je logično jer se zlato, za razliku od fiat valuta poput dinara, ne može kovati u neograničenim količinama.
Hrvatski dinari i hrvatske kune
Hrvatski dinari u uporabi su bili vrlo kratko i to baš za vrijeme novog vala hiperinflacije. 1994. uvedena je kuna koja je sve do nedavno bila u upotrebi. U nešto manje od tri desetljeća njenog trajanja, kuna je izgubila preko 55% svoje kupovne moći te je naposljetku ukinuta političkim dekretom i to upravo u periodu visoke inflacije.
Nasuprot tome, zlatne kune iznimno su cijenjene i tražene te će takvima vrlo vjerojatno ostati još dugi niz godina.
Euro
Hrvatska je ove godine službeno uvela euro, dok je eurozona istovremeno ušla u recesiju i period visoke inflacije. Povrh toga, euro je kao valuta od svojeg uvođenja do danas izgubio preko 45% svoje vrijednosti. Euro je trebao vrijediti dvostruko više od nekadašnjih njemačkih maraka, no u praksi danas sa 100 eura ne možemo kupiti ni ono što smo prije nešto više od dva desetljeća mogli sa 100 njemačkih maraka.
Čak i kad bi stopa inflacije u eurozoni iznosila 2%, što je u ovom trenutku utopistički, euro bi za 30 godina vrijedio upola manje. U kontekstu toga, ulaganje u zlatni bečki filharmoničar s apoenom od 100 eura i trenutnom cijenom od preko 1800 eura, dugoročno djeluje mudrije nego držanje istog iznosa u gotovini ili na banci.
Hoće li i euro zadesiti ista sudbina?
Euro nije državna, već naddržavna valuta i kao takav je još ranjiviji nego valute o kojima je dosad bila riječ. Naime, povijest je pokazala da monetarne unije bez fiskalne unije te bez zlatnog pokrića ne prolaze dobro u praksi. Monetarni zahtjevi različitih zemalja nisu usklađeni, tj. politika koja možda odgovara Njemačkoj neće na isti način odgovarati Grčkoj ili nekoj trećoj članici. Ove države imaju različite proračune, stope inflacije i sl.
S druge strane, iz Europe se sve češće mogu čuti prijedlozi o uvođenju europske inačice digitalne valute središnje banke tzv. CBDC. Ovaj digitalni euro mogao bi eksperimentalno krenuti u optjecaj već 2026., a ne bi bilo nategnuto očekivati da će u potpunosti zamijeniti papirnate eure do kraja desetljeća. Što će biti s eurom i što će ga zamijeniti, ostaje vidjeti, no ono što je sigurno jest da će zlato nakon svega toga i dalje vrijediti.
Iz tog razloga, ne treba začuditi da u razvijenim zemljama, gdje je financijska pismenost na višoj razini nego u Hrvatskoj, znatno veći broj ljudi ulaže u zlato nego kod nas. Štednja u fiat valuti manje je zastupljena jer novac iz godine u godinu sve više postaje bezvrijedan papir, a kamate koje možete dobiti u banci nisu dostatne kako bi sačuvale kupovnu moć ušteđevine od inflacije.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
