09.01.2023.

Hrvatska kuna pridružila se stotinama fiat valuta koje su prestale vrijediti te ju je zamijenio euro, valuta koju su brojni Hrvati koristili za štednju i dok je kuna još bila sredstvo plaćanja. Dok je nekad samo dio našeg novca u pravilu bio u toj europskoj valuti, danas sav novac kojeg većina ljudi posjeduje upravo je u obliku eura. Bankovne štednje građana izražene su u eurima, kao i gotovina koju mnogi drže “u čarapi”.

S druge strane, alternativni oblici štednje kao što je investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika sve su popularniji. Rastući broj štediša napušta fiat valute poput eura u potrazi za oblicima štednje koji su otporni na inflaciju i nude mogućnost ostvarenja prinosa. 

U takvoj situaciji, potrebno je usporediti štednju u eurima sa štednjom u zlatu kako bismo dobili cjelovitu sliku o tome koji je oblik imovine pogodniji za dugoročno zadržavanje vrijednosti. Krenimo redom.

Zlato vs. euro – usporedba

Rizik

Kada govorimo o riziku koji je povezan s držanjem eura, treba naglasiti da se on općenito smatra niskim jer iza eura stoje važne institucije poput Europske središnje banke koja garantira vrijednost ove valute. Međutim, činjenica ostaje da ESB, kao uostalom i mnoge središnje banke širom svijeta, u svojim rezervama i dalje drži velike količine zlata koje se smatra tradicionalnim instrumentom zaštite od svih oblika financijskih i gospodarskih rizika. 

Naime, još od samog početka, osnivači ESB-a predviđali su da zlatne rezerve trebaju iznositi minimalno 15% ukupnih rezervi ove institucije. No, prema posljednjim podacima iz 2021. godine, zlatne rezerve znatno su više te iznose čak 28% ukupnih rezervi tj. oko 504,8 tona. To znači da su se u razdoblju od 1998. do 2021. zlatne rezerve povećale za vrtoglavih 133% – dokaz da ESB još uvijek svoje povjerenje poklanja zlatu. Moguće je stoga zaključiti kako su i euro i zlato oblici imovine s relativno niskom razinom rizika.

Likvidnost

Oba oblika imovine iznimno su likvidna. Euro je ipak likvidniji jer se radi o službenoj valuti plaćanja te ga je moguće odmah zamijeniti za proizvode i usluge. Zlatne poluge i zlatnike je prvo potrebno zamijeniti za gotovinu kod trgovca pa je stoga manje likvidno od novca. No, s druge strane, zlato je mnogo likvidnije od drugih oblika imovina kao što su nekretnine ili dionice. 

Ako uzmemo za primjer nekretnine, njihova prodaja može potrajati mjesecima ili čak godinama, a jedini način da se stvari ubrzaju jest da se cijena značajno spusti, što pak predstavlja gubitak za vlasnika. U tom smislu, zlato za štedišu predstavlja zlatnu sredinu jer ga kao oblik štednje nije moguće direktno potrošiti, a opet ne zahtjeva ni pretjerano komplicirani proces zamjene za gotovinu.

Prinos

Euro sam po sebi ne nudi nikakav prinos svojim štedišama. Kamatne stope na bankovnu štednju u prosjeku iznose oko 0.02%, što nije ni približno dostatno kako bi se izborili s inflacijom od primjerice 13.5%, a na sve što nominalno zaradimo u kamatama također je potrebno platiti porez u iznosu od 12% + prirez. Drugim riječima, držanjem eura na banci postajemo relativno siromašniji u kupovnoj moći. Nagrada za držanje štednje u eurima praktički je nepostojeća. Dapače, radi se o svojevrsnom gubitku. 

S druge strane, cijena zlata kontinuirano raste u dugom roku. U posljednja dva desetljeća cijena zlata, gledano u eurima, kumulativno je narasla za više od 420%, dok je prosječni godišnji prinos u zadnjih 15 godina iznosio čak 9.2%. U posljednjih pet godina, cijena zlata porasla je za 59.04%, a tijekom proteklih 365 dana 10.36%.

Cijena zlata u eurima po kilogramu u posljednja dva desetljeća. Izvor: goldprice.org.

Otpornost na inflaciju

Da bi stvar bila gora, osim što je euro zamijenio njemačku marku od koje je nominalno trebao biti duplo jači, a u praksi je ispao istovjetan, euro je također izgubio oko 39% svoje vrijednosti otkad je uveden pa sve do danas. Za ono što smo prije nešto više od dva desetljeća trebali izdvojiti 1€, danas je potrebno izdvojiti 1.61€. Euro spada pod fiat valute – novac bez pokrića, što znači da se iz godine u godinu sve više pretvara u bezvrijedan papir. 

Dok inflacija u eurozoni obara povijesne rekorde, a snaga eura u odnosu na američki dolar opada, ESB i dalje službeno cilja na inflaciju od 2%. Međutim, čak i kada bi ova stopa doista iznosila 2% te u slučaju da eurozona opstane dovoljno dugo, euro bi za 20 godina imao kumulativnu inflaciju od 50%, a za 35 godina, čak 100% odnosno vrijedio bi dvostruko manje nego što je to slučaj danas.

S druge strane, zlato se povijesno dokazalo kao jedan od najboljih instrumenata zaštite od visoke i hiperinflacije te svih drugih oblika društvenih i ekonomskih poremećaja. Dugoročno gledano, prosječni godišnji rast cijene zlata nadmašuje prosječnu godišnju stopu inflacije (za euro od uvođenja do danas 2.02%). Također, za vrijeme velikih kriza, cijena zlata obično značajnije raste jer se ulagači okreću žutom plemenitom metalu kao sigurnom utočištu u nesigurnim vremenima. Tijekom velike krize koja je trajala od 2008. do 2011., cijena zlata porasla je za 200%, dok je 2020. taj rast iznosio 30%. Nadalje, prema brojnim analitičarima, izgledno je da nas u narednom razdoblju očekuje globalna recesija, a kako će reagirati cijena zlata i koliko će euro istovremeno izgubiti na vrijednosti, ostaje vidjeti.

Zaključak – u čemu je bolje štedjeti?

Iz ovog slijedi da se zlato u zadnjih 20-ak godina, koliko postoji euro, pokazalo kao isplativija dugoročna štednja, a izgledno je da će to nastaviti biti i u budućnosti. Premda je dobro držati određeni iznos eura na računu radi diversifikacije i podmirenja tekućih obveza, teško je argumentirati da je isplativo držati išta više od onog što je nužno za svakodnevne transakcije. Posljedično, sve ono što štediše namjeravaju držati”‘u čarapi” ili na bankovnim računima, mudrije je zamijeniti za zlato.

Zlato omogućava držanje ušteđevine u vlastitim rukama, jednostavno je za pohraniti, lako za prenositi te otporno na koroziju. Zlato je oslobođeno plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit te svih drugih oblika nameta, što znači da sva zarada ostaje isključivo štediši.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.