Kako zaštititi svoju imovinu u doba kibernetičkih nesigurnosti?

22.7.2024.

Živimo u hiperdigitaliziranom svijetu u kojemu su mnoge naše aktivnosti vezane uz internet i računala, htjeli mi to ili ne. Proizvode kupujemo na internetskim trgovinama, plaćanja vršimo putem kartica ili mobilnih aplikacija, rezerviramo termine putem e-pošte te obavljamo cijeli niz drugih radnji online.

Tehnički problemi koji su pogodili svijet u petak pokazali su koliko je način života baziran na digitaliziranom sustavu potencijalno krhak. Zbog tehničkog kvara, avioni u SAD-u su prizemljeni, kompanije nisu mogle primati narudžbe, došlo je do zastoja u rad tvornica i bolnica, a mnoge bankarske usluge nisu funkcionirale.

Krhkost računalne infrastrukture

Mogućnost tehnički kvarova nikad se ne može u potpunosti ukloniti. Osim tehničkog kvara koji je prošli tjedan pogodio dobar dio Windowsovih sustava u svijetu i koji je bio rezultat ljudske greške, nedavno smo svjedočili i kvaru na električnoj mreži zbog kojih je dobar dio Hrvatske ostao bez struje. 

Električna infrastruktura u svijetu iznimno je osjetljiva, dok je njena adekvatna zaštita vrlo skupa i gotovo neizvediva. Električnoj infrastrukturi mogu naštetiti i suše, požari, potresi te ratovi, dok primjerice, satelite mogu onesposobiti solarne oluje.

Osim tehničkih kvarova, u Hrvatskoj smo također nedavno svjedočili hakerskim napadima na važne institucije koji su na neki način pokazali da nitko nije siguran, čak ni kada su u pitanju podaci iz zdravstvenog sustava. 

U svijetu postoji problem kriminalnih skupina koje se žele okoristiti od ovakvih vrsta napada, ali postoje i svjetske velesile koje si takvim napadima nastoje međusobno naštetiti. Digitalni sustavi doista su razvijani kako bi nam olakšali živote, no problem hakerstva sve je učinio znatno kompliciranijim.

Kako će se svijet nositi sa hakerima i svim drugim problemima tehnologije u skoroj budućnosti? Velike su šanse da će države pribjegavati brzim i jednostavnim rješenjima kao što su jačanje digitalnog nadzora i kontrole, centralizacije sustava i slično.

Međutim, ovdje se javljaju druge dileme: što ako takva vrsta digitalnog sustava na Zapadu počne nalikovati onome u Kini ili ako dođe zloupotrebe sustava iznutra?  Ako se u sklopu ovog sustava uvede digitalni novac, hoće li on doista biti dugoročno održiv?

Je li držanje štednje u bankama sigurno?

Banke i računi koji su otvoreni u njima funkcioniraju na bazi digitalnog sustava koji je podložan svim problemima o kojima je prethodno bila riječ. To znači da se i banke suočavaju s problemima hakiranja, infrastrukturnih kvarova, tehničkih grešaka i slično. 

Platni promet kojim danas dominiraju digitalni načini plaćanja poput mobilnog bankarstva ili kreditnih kartica u takvoj situaciji mogu postati otežani ili potpuno onemogućeni, a imuni na hakiranje i tehničke kvarove nisu ni bankomati koji nam omogućavaju brz dolazak do gotovine.

Ako dođe do bilo kojeg od tih scenarija, moguće je da naša štednja koja će nam u tom trenutku biti od velike nužnosti, jednostavno neće biti dostupna. Je li držanje štednje u banci onda dugoročno sigurno, ostaje na svakom da sam procijeni bez stvaranja nepotrebne panike.

Slijedom toga, postavlja se pitanje, kako sačuvati svoju ušteđevinu u dinamičnim okolnostima digitalnog svijeta u kojem živimo?

Fizičko zlato nitko ne može hakirati

Fizičko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga nemoguće je u doslovnom smislu hakirati jer ono nije digitalno. Zlato omogućuje svojem vlasniku da drži ušteđevinu u vlastitim rukama, jednostavno ga je pohraniti i lagano za prenositi. 

Primjerice, poluga od jednog kilograma vrijednosti preko 70,000 eura volumenom ne zauzima mnogo prostora i može stati u bilo čiji džep, što znači da je iznimno mobilna te ukoliko se adekvatno pohrani, čak i rizik od potencijalne krađe može biti sveden na minimum.

U tom smislu, zlato je znatno pristupačnije i sigurnije za držanje od fiat novca koji stoji na virtualnom računu i koji može u bilo kojem trenutku postati nedostupan ako dođe do krizne situacije poput nestanka struje, hakerskog napada, tehničke greške, rata ili drugih nemilih scenarija.

Zlato, kao i srebro, koristilo se u razmjeni odnosno kao novac de facto od postanka ljudske civilizacije i dan-danas se može lakoćom zamijeniti za novac bilo gdje u svijetu kroz otkup zlata. Pritom je zlato sačuvalo svoju vrijednost i kupovnu moć te nadživjelo veliku većinu papirnatih valuta koje su u nekom trenutku propale kao posljedica hiperinflacije ili ukidanja političkim dekretom. 

Činjenica je da je zlato realna imovina s intrizičnom vrijednošću koja proizlazi iz njegovih specifičnih svojstava, kao i da se radi o metalu s ograničenom ponudom zbog njegove rijetkosti u prirodi. Kao takvo, nema razloga da se njegova vrijednost ne očuva i u budućnosti unatoč brojnim neizvjesnostima.

Investicijsko zlato nudi visoku razinu neovisnosti od financijskog i gospodarskog sustava, a otkad je ukinut zlatni standard 1971. njegova cijena porasla je za više tisuća posto, i to paralelno sa značajnim gubitkom kupovne moći fiat valuta kao što su dolar i euro. Štoviše, investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga povijesno se dokazalo kao jedan od najsigurnijih i najefikasnijih instrumenata zaštite kupovne moći tijekom različitih oblika društvenih kriza. 

Za kraj, iako budućnost u pogledu sigurnosti digitalnog sustava djeluje neizvjesno, uvijek možemo pripremiti bar neki stup realne zaštite kao što je to, u financijskom smislu, ulaganje u fizičko zlato, ali isto tako i fizičko srebro.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.