Inflacija u Hrvatskoj još uvijek visoka – Kako zaštititi svoju štednju?

17.2.2025.

Stopa inflacije u Hrvatskoj prošli je mjesec prema procjeni Eurostata iznosila 5%. Ne čudi stoga da među potrošačima vlada masovno nezadovoljstvo visokim cijenama, što potvrđuje i serija bojkota u posljednjih mjesec dana. 

Nažalost, inflacija i dalje izjeda kupovnu moć većine građana, a mnogi još uvijek ne znaju kako zaštititi vrijednost svojih štednji. Više o svemu, pročitajte u nastavku teksta.

Inflacija u Hrvatskoj ubrzala u odnosu na prosinac

Prema procjeni Eurostata, stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), u siječnju je ubrzala na 5% u odnosu na 4.5% iz prosinca prošle godine. Inflacija mjerena domaćim indeksom potrošačkih cijena (IPC) također je porasla s 3.4% na 4% u siječnju. 

Indeksi koji mjere inflaciju razlikuju se s obzirom na različite varijable koje uključuju odnosno isključuju. Mnogima se čini da je stanje na terenu još gore, nego što se da iščitati iz službenih podataka. U svakom slučaj, činjenica je da cijene rastu i da je inflacija visoka, neovisno o tome koji statistički podatak uzmemo ili kako ga političari možda “friziraju”.

Iz tog razloga među potrošačima vlada veliko nezadovoljstvo, što je pokazao i niz bojkota različitog opsega i intenziteta u posljednjih mjesec dana. Ovime je poslana jasna poruka da su cijene previsoke i da se građani još uvijek nalaze na velikom udaru inflacije.

Čeka li eurozonu novi val inflacije?

Inflacija mjerena HIPC-om blago je ubrzala i u eurozoni, s 2.4 na 2.5% u siječnju. Premda rast nije velik, postoji mogućnost da se i eurozona nalazi pred novim valom inflacije. Ovo bi mogla biti jedna od posljedica recesije koja je već zahvatila zemlje poput Njemačke, osobito njenu autoindustriju, a pitanje je vremena kada će se preliti i na ostatak eurozone.

Trgovinski ratovi koje je SAD pokrenuo protiv EU, Kine, Kanade, Meksika i drugih svakako će imati veliki utjecaj na razvoj recesije i kretanje cijena, a sve skupa moglo bi se pretvoriti u novu globalnu ekonomsku krizu. Europa se, nažalost, nalazi u vrlo nekonkurentnom položaju u odnosu na druge svjetske sile, kako ekonomski, tako i politički. 

Europska unija zaostaje u razvoju umjetne inteligencije i općenito u sektoru inovacija, dok istovremeno zapušteni obrambeni sektor zahtjeva ogromna ulaganja. Utjecaj EU na različite regionalne vojne sukobe ozbiljno je narušen novom politikom SAD-a. Nažalost, određeni analitičari već nazivaju Europu svojevrsnim “gubitnikom” u novim svjetskim političko-ekonomskim okolnostima.

Zašto će Inflacija nastaviti izjedati vrijednost eura i drugih valuta?

Domaća inflacija divlja već neko vrijeme i svi osjećamo njene posljedice. No, problem je još dublji i dalekosežniji od onog što trenutno vidimo na površini. Čak i da se cijene smire i da inflacija doista iznosi “savršenih” 2% kako nalažu službene smjernice Europske središnje banke, euro bi svejedno kroz nešto više od tri desetljeća izgubio preko pola svoje kupovne moći. To je jasno vidljivo i u posljednjih 20 i nešto godina, otkako je euro nastao. Naime, euro je od svog uvođenja do danas, uz prosječnu godišnju stopu inflacije od 2.2%, izgubio preko 43% kupovne moći. 

Uzmemo li za primjer dolar, on je u 50 godina izgubio preko 87% vrijednosti. Kako je to moguće? Naprosto moramo imati na umu da se radi o fiat valuti koja nema pokrića ni u kakvom realnom dobru još od ukidanja zlatnog standarda 1971. Isto vrijedi i za euro. Radi se o valutama koje nemaju praktična ograničenja na povećanje količine u optjecaju, što središnje banke obilato iskorištavaju kada tiskaju dodatan novac.

No, kako je veliki ekonomist monetarističke škole Milton Friedman poznato izjavio “Inflacija je uvijek i svugdje monetarni fenomen.” Drugim riječima, novca je iz desetljeća u desetljeće sve više, i više, i zato inflacija neminovno raste, a dolari i euri polako se pretvaraju u bezvrijedni papir.

Investicijsko zlato – “valuta” koja čuva kupovnu moć

Kupovna moć naših eura, kako onih koje trošimo na dnevnoj bazi, tako i onih koje stavimo na stranu u svrhu štednje, topi se iz dana u dan. Držanje novca na štednji u banci, uz mizerne kamate i visoku inflaciju, nažalost nema previše smisla. Euro je, kao što smo objasnili, fiat valuta, što znači da će se proces gubitka njegove kupovne moći nastaviti i u budućnosti. 

No, postoji jedna “valuta” koja dugoročno čuva kupovnu moć i donosi zaradu, osobito tijekom perioda visoke inflacije i kriza. Riječ je o investicijskom zlatu u obliku zlatnika i zlatnih poluga koje je istovremeno oslobođeno svih poreza. Zlato posjeduje intrinzičnu vrijednost temeljenu na specifičnim fizičkim svojstvima i ograničenoj ponudi. Očuvalo je svoju vrijednost kroz cijelu povijest ljudske civilizacije, preživjevši pritom mnoge krize i propasti fiat valuta i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i u budućnosti.

Cijena zlata u posljednjih je dvadeset godina porasla za više od 700%, u posljednjih pet godina 85%, u zadnjih dvanaest mjeseci 46%, a od početka ove godine gotovo 8%. Prosječni godišnji rast cijene zlata u dva desetljeća tako je iznosio preko 10%, znatno više od stope inflacije u istom periodu. 

Oni koji su ulagali u zlato na dugi rok, zaštitili su svoju ušteđevinu od inflacije te pozamašno zaradili. Unatoč tome, postoji određena miskoncepcija da je ulaganje u zlato samo za bogate. Riječ je o mitu. Investicijsko zlato dostupno je svima, kako malim, tako i velikim ulagačima, u rasponu mase od 1 grama pa sve do 1 kilograma. Ulaganje u zlato možemo započeti već sa stotinjak eura te na taj način napraviti prvi korak prema financijskoj neovisnosti od ekonomskog sustava, kriza i visoke inflacije.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.