Financijska pismenost u Hrvatskoj nažalost nije na visokim razinama, zbog čega među investitorima dolazi do brojnih miskoncepcija kada je u pitanju ulaganje u fizičko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga. 

U nastavku ćemo objasniti neke od najčešćih grešaka koje rade ulagači u zlato.

1. Čekanje pada cijene zlata

2008. godine cijena zlata dosegla je 618 € po unci, 2012. 1379 € po unci, 2020. 1715 € po unci, a prije nekoliko dana 2000 € po unci. U svakom od tih trenutaka, cijena zlata nadmašila je prethodne rekorde i mnogi su mislili da je previsoka. Međutim, činjenica ostaje da unatoč kratkoročnim fluktuacijama, cijena dugoročno raste, a ako predugo čekamo da se cijena spusti na neku zamišljenu razinu, taj trenutak možda nikada ni ne dođe.

Cijena u kratkom roku može pasti za par posto, no zamišljanje da će cijena pasti za 10 ili više desetaka posto nije realno očekivanje jer su takvi primjeri rijetki. U onom trenutku kada je cijena zlata 2010. prešla 900 €, 2019. 1400 € po unci ili 2022. 1600 € po unci, nikad se više nije spustila ispod toga. Oni koji su čekali pad nisu ga dočekali te su propustili zaraditi znatno više. Oni koji su zlato kupili tijekom rekordnih razina 2008.,‘10., ‘12., ‘19., ‘20., sada imaju pozamašan iznos te se više ni ne osvrću nazad. 

Ako sada kupimo investicijsko zlato, hoćemo li za 5 ili 10 godina razmišljati zašto nismo kupili mjesec ranije ili kasnije? 

2. Ulaganje na kratki rok

Novi ulagači često su skloni promatranju kratkoročnih promjena u cijeni, onih koje se odvijaju unutar nekoliko mjeseci do godine dana. Problem kratkoročnog ulaganja je što takva aktivnost nije namijenjena ljudima bez stručnog znanja. Najčešće to izgleda ovako: neiskusni ulagač čuje da je zlato doseglo rekordnu razinu te kupuje. Cijena za mjesec dana padne 1%, ulagač postaje nezadovoljan te prodaje zlato po nižoj cijeni.

Ulagač se zapleo u mrežu kratkoročnog špekuliranja, kockanja i želje za brzom zaradom. Iskusni ulagač sa stručnim znanjem može se baviti kratkoročnim špekuliranjem, no on će prvo napraviti tehničku i fundamentalnu analizu, ispitati trend linije, faktore koji utječu na cijenu, terminsko tržište itd. Ako se odluči na jednostavnu špekulaciju, kupit će zlato kada je cijena prema njegovim prognozama niža, a prodati kada se približi očekivanoj višoj – potpuno suprotna strategija od neiskusnog ulagača.

Upravo se zato za većinu ulagača preporuča dugoročno ulaganje koje će ih zaštiti od inflacije te im donijeti zaradu. U posljednjih 50 godina, cijena zlata porasla je za 5500%, u posljednjih dvadeset 517%, a u zadnjih pet 73%. U kontekstu toga, oni koji u investicijsko zlato ulažu s dugim rokom na umu uopće se ne zamaraju kratkoročnim fluktuacijama u cijeni. 

3. Nedovoljan fokus na likvidnost

Kupnjom jedne veće poluge, ulagač dobiva nešto bolju cijenu po gramu, ali gubi fleksibilnost. Fleksibilnost je važna jer ako nam zatreba dio novca za hitan trošak i posegnemo za zlatnom rezervom, znatno je bolje imati nekolicinu manjih poluga ili zlatnika od kojih možemo unovčiti dio, nego jednu veću polugu. Veliku polugu ne možemo rezati na manje komadiće jer će tada izgubiti na vrijednosti.

Nadalje, brojni ulagači u zlato računaju da će jednog dana vjerojatno ostaviti svoje zlato u nasljedstvo djeci i unucima. U takvim slučajevima, bolje je imati više manjih predmeta koje s lakoćom raspoređujemo, nego jednu veću polugu. Naravno, tu su i katastrofični scenariji poput globalnih ratova, kriza i hiperinflacije. U takvim situacijama, kada papirnate valute često gube svoju vrijednost, uvijek je bolje imati male apoene zlata za više manjih transakcija, “zlu ne trebalo”.

4. Kupnja preko oglasnika

Važno je kupiti investicijsko zlato kod pouzdanog trgovca kao što je Centar Zlata. Radi se o velikoj financijskoj odluci i stoga je pametnije izbjegavati neprovjerene prodavače s oglasnika. Centar Zlata ovlašten je distributer renomiranih europskih kovanica koje se nalaze na LBMA popisu. Na LBMA popis dolaze samo kovnice koje ispunjavaju vrlo stroge kriterije kvalitete, što znači da investicijsko zlato iz takvih talionica ima zagarantiranu autentičnost.

Nadalje, ako vam netko nudi anonimnu kupnju za iznose veće od 10 tisuća eura u gotovini, bez računa i slično, radi se o nezakonitoj proceduri kojom ćete potencijalno od čistog novca napraviti ilegalan, a mogu vam podvaliti i lažno zlato bez da se ikome možete požaliti. 

Upuštanjem u takve ilegalne postupke možete si stvoriti više problema nego da ste jednostavno sve odradili na legalan način. Pri legalnoj kupnji zlata, vaši podaci zakonski su zaštićeni, a zlato uvijek možete pohraniti i u našim sefovima, ako strahujete za njihovu sigurnost.

5. Kupnja nakita kao ulaganja

Zlatni nakit, ogrlice, lančići, prstenje i slično, neovisno radi li se o bijelom ili žutom zlatu, nisu prikladan način ulaganja u zlato. Riječ je o predmetima koji nisu od čistog zlata, već se često radi o 14-karata (58.5% zlata) ili 18-karata (75%) čistoće. Na te predmete se pri kupnji plaća PDV te visoka marža zlatara, što znači da je cijena zlata po gramu iznimno visoka. Ta cijena katkad se može razlikovati od burzovne cijene zlata za više stotina posto. 

S druge strane, jednom kada se ti predmeti idu prodati otkupljivačima zlata, oni se smatraju rabljenima i neće se ponovno prodavati ni u kakvim zlatarnama. Za njih ćete dobiti cijenu koja se za par posto razlikuje od burzovne te će ovisiti o tome koliko zlata predmet sadrži. Drugim riječima, nakit ćete prodati kao sirovinu, a ta će se sirovina kasnije topiti u talionici.

Iz tog je razloga najbolje ulagati u investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga jer se njihova cijena, kako pri kupnji, tako i pri prodaju, razlikuje od burzovne cijene zlata za samo nekoliko posto. Investicijsko zlato oslobođeno je PDV-a i svih poreza pa je stoga najisplativije.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata