Turska lira propada – Čeka li ista sudbina i ostale fiat valute?

10.1.2022.

Turska lira izgubila je 45% svoje vrijednosti u prošloj godini, a trenutno je jedan američki dolar moguće zamijeniti za 13,87 turskih lira. Radi se o najvećoj inflaciji u posljednja dva desetljeća, potaknutoj nekonvencionalnim potezima rezanja kamatnih stopa od strane središnje banke. Niske kamatne stope dio su „novog ekonomskog programa“ koji ima za cilj poticanje izvoza, kreditiranja i zaštite lokalnih depozita od gubitaka u odnosu na čvrste valute. No, sve više turskih građana prebacuje svoju štednju u zlato kako bi zaštitili barem dio svoje novčane ušteđevine od propasti nacionalne valute. Istovremeno, kamatne stope na tržištu rastu unatoč politici centralne banke. 

Valutna kriza turske lire

U pokušaju stabilizacije vrijednosti turske lire, Središnja banka Turske prošli je mjesec potrošila preko 5,5 milijardi američkih dolara deviznih rezervi. Omjer lire i američkog dolara privremeno je pao s 16,7 turskih lira za 1 američki dolar na  10,9 lira za 1 dolar. No sada, dva tjedna kasnije, valuta je ponovo oslabila na TRL 13,9 za $1. Situacija je u posljednjih nekoliko mjeseci otišla toliko daleko da su analitičari koji se bave prilično volatilnim tržištem kriptovaluta, usporedili tromjesečnu volatilnost turske lire s bitcoinom te zaključili da se popularna virtualna valuta pokazala stabilnijom od turske nacionalne valute.

Turska lira doživljava već drugu valutnu krizu unutar posljednjih nekoliko godina. Simone Kaslowski, predsjednik vodećeg turskog poslovnog udruženja TUSIAD, smatra da aktualne ekonomske politike centralne banke nisu prikladne te da pridonose pogoršanju inflacije; „Ako su ovo ispravni koraci, zašto je onda inflacija tako visoka?“

Stručnjaci predviđaju daljnji rast inflacije ove godine. U prosincu je inflacija premašila 36,08%, a već prvog dana 2022. mnoge građane šokirao je dodatni rast cijena plina, struje, benzina, mostarina i osiguranja za automobile. Cijena električne energije za kućanstva narasla je za 50%, a u industriji približno 125%. Plin za kućanstva poskupio je 25%, a za industriju 50%. Maloprodajne cijene u Istanbulu digle su se za 35% prethodni mjesec u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Proizvođačke cijene u prosincu poskupile su za blizu 80%, gledano godinu na godinu. Potrošačke cijene narasle su za 13,6% u prosincu, no očekuje se mnogo snažnije poskupljenje kada se prelije zabrinjavajući trend s tržišta proizvođačkih cijena. Uvoz je sve skuplji, a turska nezaposlenost ostaje visoka.

Hoće li druge fiat valute doživjeti istu sudbinu?

Najjače svjetske valute današnjice spadaju u fiat novac što znači da se radi o novcu bez realnog pokrića u zlatu ili srebru. Njegova ponuda na tržištu ovisi o politikama središnjih banaka i zapravo nema nikakva ograničenja. Važno je naglasiti da sve fiat valute kontinuirano gube na vrijednosti još od ukidanja zlatnog standarda u SAD-u 1971. godine. Euro je u posljednjih 20 godina izgubio 39% svoje vrijednosti, a kuna u 28 godina 89% svoje vrijednosti. 80% američkih dolara pušteno je u optjecaj u posljednje dvije godine. Trenutna inflacija u SAD-u najveća je u posljednjih 40 godina, dok je istovremeno unutar eurozone najveća u 23 godine njenog postojanja.

Globalna inflacija kojoj sada svjedočimo rezultat je ne samo krize opskrbnih lanaca, već povijesno niskih kamatnih stopa te kontinuirane politike kvantitativnog popuštanja svjetskih središnjih banaka. Niske kamatne stope i gubitak vrijednosti fiat valuta znači da držanje novca u banci nije adekvatan oblik štednje jer nas čini relativno siromašnijima, fenomen s kojim su dobro upoznati turski državljani koji su sada prisiljeni mijenjati svoj novac za relativno stabilne strane valute odnosno, još važnije, za plemenite metale poput investicijskog zlata. 

S obzirom na široke poremećaje uzrokovane pandemijom koronavirusa, a čije ćemo posljedice gledati godinama, nema razloga vjerovati da su krize poput one koju je zadesila tursku liru nemogući scenarij za ostale svjetske valute. Također, mnogi smatraju kako će krah različitih svjetskih valuta postati uvertirom za uvođenje digitalne valute.

Preko 620 od oko 800 valuta u povijesti svojevremeno su doživjele krah. Prosječni životni vijek papirnate valute je oko 17 godina, dok je prosječna starost valuta koje trenutno koristimo vrtoglavih 37 godina. Velika većina valuta ukinuto je strmoglavom hiperinflacijom ili jednostavno političkim dekretima. Ljudi koji su držali tu valutu ostali su bez svoje vrijednosti u novcu.

Jedan od primjera neminovne sudbine fiat valuta su i turski kuruši od prije 100 godina koji danas ne vrijede apsolutno ništa. S druge strane, zlato kovano prije 100 godina, pa i ono kovano u Turskoj, značajno je dobilo na vrijednosti i nema nikakvog razloga da se taj trend ne nastavi u budućnosti.