25. 11. 2024.

Početni krug trezorskih zapisa koji su izdani prije nešto više od godinu dana nedavno je krenuo s isplatom. Gotovo 37.000 građana tada je uložilo oko milijardu eura u trezorce. Prinos na jednogodišnje trezorce iznosio je 3.75%, što znači da su hrvatski građani zaradili okvirno 36 milijuna eura.

Istovremeno, cijena zlata u eurima porasla je za čak 41% u posljednjih 12 mjeseci. Na milijardu uloženih eura, to bi donijelo gotovo 400 milijuna eura zarade.

Znači li to da je vrijeme za bolju i sigurniju investiciju od trezorskih zapisa?

Što su trezorski zapisi i zašto ljudi ulažu u njih?

Trezorski zapisi dužnički su vrijednosni papiri s rokom dospijeća do godinu dana, što ih stavlja u kategoriju kratkotrajne financijske imovine. Kupuju se uz diskont, a po njihovom dospijeću držatelju se isplaćuje nominalni iznos. Radi se o obliku štednje odnosno ulaganja za koje garantira država, a izdaje ga Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

U prvom krugu prinos na trezorce odnosno diskont iznosio je 3.75%, što znači da je prosječni investitor s oko 27,000 uloženih eura, zaradio približno 1,000 eura. Mnogi se odlučuju na ovo jer su svjesni da kada bi rečeni novac ležao na banci, kamate na štednju ne bi garantirale ni približno ovaj iznos, dok bi inflacija pojela praktički sav prinos.

Činjenica je da hrvatski građani drže nešto manje od 40 milijardi eura svoje štednje u bankama i od toga nemaju gotovo nikakvu zaradu. Trezorci stoga služe štedišama da “uposle” bar dio tog kapitala. Međutim, postoji li efikasniji način da se postigne upravo to i pritom zaradi znatno više?

Je li vrijeme za ulaganje u investicijsko zlato umjesto u trezorce?

Da je, u hipotetskom scenariju, prosječni investitor u trezorske zapise odlučio prije 12 mjeseci uložiti u investicijsko zlato iznos od oko 27,000 eura, on bi sada zaradio preko 10,000 eura. Iz tog primjera je vidljivo da, iako se, i trezorski zapisi, i investicijsko zlato, oboje smatraju niskorizičnim ulagačkim instrumentima, investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga ipak nosi znatno veću zaradu te mnogo bolje štiti ulagača od inflacije, kako u dugom, tako i u kratkom roku.

Kretanje cijene zlata u posljednjih godinu dana.

Primjerice, ako su proizvodi i usluge u posljednjih godinu dana realno poskupljeli oko 2,2%, a mi imamo prinos od 3,75%, to znači da smo po dospijeću trezoraca, zaradili tek neznatnih 1.55%. S druge strane, s investicijskim zlatom ne samo da smo se zaštitili od inflacije, već smo ostvarili i ogromnu zaradu jer je cijena zlata u posljednjih godinu dana porasla za oko 41%.

Također, za ulagača postoji još jedna velika prednost zlata naspram trezorskih zapisa. Investicijsko zlato standardizirano je, mobilno i visoko likvidno, što znači da se bilo gdje u svijetu, u vrlo kratkom roku može zamijeniti za novac kroz otkup zlata po približno istoj cijeni. 

To znači da se zarada koja se ostvari na promjeni cijene zlata, može unovčiti u bilo kojem trenutku, ako nam je potreban novac. Sa zlatnicima i zlatnim polugama ne moramo čekati godinu dana da bismo materijalizirali zaradu kao što je to slučaj kod trezoraca koji pored toga nisu pretjerano likvidni i ne mogu se tako lako prodati na sekundarnom tržištu bez žrtvovanja dijela obećanog prinosa.

Zaključak

Budući da je dospijeće početnog kruga trezoraca iza nas, mnogi investitori sada ponovno imaju priliku uložiti svoja sredstva u neki ulagački instrument te ostvariti prinos. Umjesto trezoraca, možda je vrijeme da počnu razmišljati o sigurnijim i efikasnijim investicijama poput investicijskog zlata u obliku zlatnika i zlatnih poluga kako bi ostvarili znatno veću zaradu od onog što su ostvarili ulažući u trezorske zapise.

Investicijsko zlato odlična je zaštita u vremenima popraćenim nesigurnosti poput ovih u kojima trenutno živimo. Povijesni primjeri dokazuju kako njegova cijena najviše raste tijekom različitih oblika kriza, osobito sukoba, geopolitičkih previranja, gospodarskih i financijskih kriza. Pored toga, cijena zlata pokazuje i stabilan dugoročan rast, što je vidljivo iz podatka da je prosječni godišnji rast cijene zlata u posljednjih 20 godina iznosio više od 9% i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i u budućnosti.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.