3.3.2025.
Građani su u posljednjih nekoliko godina uložili preko 6 milijardi eura u državne dužničke vrijednosne papire kao što su trezorski zapisi i narodne obveznice. Novca za ulaganje očigledno ne nedostaje, no koliko su se trezorci i obveznice doista isplatili građanima?
Činjenica je da su ulagači u zlato u posljednjih godinu dana ostvarili preko deset puta veću zaradu od onih koji su ulagali u državne vrijednosne papire. Više o svemu, pročitajte u nastavku teksta.
Trezorski zapisi i narodne obveznice imaju niži prinos od stope inflacije
Trezorski zapisi dužnički su vrijednosni papiri s rokom dospijeća od godinu dana, što ih stavlja u kategoriju kratkotrajne financijske imovine, dok narodne obveznice imaju dospijeće do dvije godine, što znači da se radi o dugotrajnoj financijskoj imovini. Trezorski zapisi kupuju se uz diskont, a nominalni iznos isplaćuje se po dospijeću. Narodne obveznice daju pravo držatelju na isplatu kamata u određenim intervalima, a po dospijeću se također isplaćuje nominalni iznos. Radi se o oblicima štednje odnosno ulaganja za koje garantira država, a izdaje ih Ministarstvo financija Republike Hrvatske, što ih čini niskorizičnim investicijskim instrumentima.
U posljednjih nekoliko godina, svjedočili smo više krugova izdavanja trezorskih zapisa i narodnih obveznica. Zabilježeno je više od 211,000 pojedinačnih upisa građana, a pritom je u državne vrijednosnice uloženo sve skupa preko 6.2 milijardi eura. Prinos je uglavnom varirao između 2.5 do 3.75% na godišnjoj razini, što je za mnoge građane bilo znatno bolje od štednih aranžmana u bankama. Podsjetimo, građani drže približno 40 milijardi eura u bankama, a većina tog iznosa ne nosi sa sobom nikakve kamate, dok preostali dio nosi vrlo malo kamate.
No, iako su trezorci i narodne obveznice isplativiji od bankovne štednje, njihov prinos i dalje je bio znatno manji od stope inflacije. U posljednjih nekoliko godina, kumulativna inflacija je iznosila više desetaka posto, a svjedočili smo i tome da su se cijene nekih proizvoda i usluga gotovo udvostručile. Prema posljednjoj procjeni Eurostata za siječanj 2025., stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 5%, što znači da je inflacija i dalje relativno visoka.
Koje su implikacije toga? U prijevodu, poskupljenja proizvoda i usluga izjela su svu zaradu koju smo ostvarili ulaganjem u državne vrijednosnice. Na koncu, iako naizgled možda imamo više novca, taj novac ima manju kupovnu moć od iznosa kojeg smo prvotno uložili.
Ulaganjem u zlato ostvarili bi preko deset puta veću zaradu
Je li moguće da smo s ulaganjem u zlato mogli ostvariti i do deset puta veću zaradu u, primjerice, posljednjih godinu dana? Da. S uloženih oko 30,000 eura u trezorske zapise prije otprilike godinu dana, mogli smo ostvariti zaradu od oko 1,100 eura. U međuvremenu, visoka inflacija izjela je sav prinos i, gledajući kupovnu moć, zapravo smo na nuli ili u blagom minusu. Više-manje ista stvar vrijedi i za narodne obveznice, samo što je vremenski interval duži.
No, da smo prije 12 mjeseci uložili iznos od 30,000 eura u investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga, do sada bismo zaradili preko 12,000 eura. Kako je to moguće? To je moguće zato što je cijena zlata u posljednjih godinu dana porasla za preko 40%, gledano u eurima. Na ovaj način, ne samo da smo pobijedili inflaciju, već smo ostvarili i značajnu zaradu.
Kada usporedimo zaradu od 1,100 eura koju smo mogli ostvariti ulaganjem u trezorce i 12,000 eura koje smo mogli zaraditi ulaganjem u zlato, razvidno je da se investiranje u fizičko zlato znatno više isplatilo, točnije preko deset puta u odnosu na trezorske zapise. Koliko bi tek građani onda zaradili da su umjesto u državne vrijednosnice, uložili više milijardi eura u zlato?
Sve više ljudi okreće se ulaganju u zlato
Kako raste informiranost o zlatu kao ulagačkom instrumentu te financijska pismenost građana, tako se sve više bivših ulagača u trezorske zapise i narodne obveznice prebacuje na ulaganje u investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga.
Radi se o tradicionalnom instrumentu zaštite vrijednosti koji je prisutan kroz gotovo cijelu povijest ljudske civilizacije. Zlato je dosad nadživjelo gotovo sve povijesne papirnate valute te pritom sačuvalo svoju kupovnu moć, zbog čega se smatra stabilnim i niskorizičnim oblikom štednje. Njegova cijena u pravilu raste tijekom različitih oblika kriza i perioda visoke inflacije, što mu je zaradilo epitet “sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima”.
Iskusni ulagači promatraju fizičko zlato kao dugoročnu vrstu ulaganja, a ne kratkoročni način da se dođe do “brze zarade”. Njegova cijena u posljednjih 20 godina kumulativno je porasla za gotovo 740%, s prosječnim godišnjim rastom od preko 10% (prosječna godišnja inflacija u istom periodu iznosila je 2.2%). Cijena zlata neće svake godine rasti za 40% i u kratkom roku može fluktuirati, no u pravilu će nas zaštititi tijekom kriznih momenata te dugoročno rasti.
Jedna od veliki prednosti investicijskog zlata, također je činjenica da se na njega ne plaća PDV i drugi porezi, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje u vašim rukama, bez obveza prema državi. Pritom su zlatnici i zlatne poluge visoki likvidni, što znači da se svugdje u svijetu mogu u vrlo kratkom roku zamijeniti za novac kroz otkupa zlata.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
