Trezorski zapisi klasičan su investicijski proizvod koji je trenutno dostupan i hrvatskim građanima, a radi se o kratkoročnim vrijednosnim papirima koji se kupuju uz diskont. Trezorske zapise izdaje Ministarstvo financija, a namijenjeni su poslovnim subjektima i široj javnosti, predstavljajući oblik ulaganja i štednje za kojega garantira država.
Novi trezorski zapisi uvršteni su na Zagrebačku burzu i ukupno iznose 440 milijuna eura. Trezorski zapisi kupovat će se uz diskont po cijeni od 963.95 eura za jedan zapis. Ukoliko ga drže godinu dana, po jednom trezorskom zapisu investitori mogu zaraditi 36.05 eura, odnosno riječ je o godišnjoj stopi prinosa od 3.75%.
Koliko se trezorski zapisi isplate?
Trezorski zapisi izdaju se zbog zaostajanja kamatnih stopa na štednju i oročene depozite u bankama. Naime, većina banaka i dalje drži kamatnu stopu na različite oblike depozita i štednje između 0.02% i 3%. Unatoč tome, zbog manjka financijske pismenosti, hrvatski građani drže nešto manje od 38 milijardi eura na bankama s tendencijom povećanja tog iznosa.
Trezorski zapisi s kamatnom stopom od 3.75%, omogućit će građanima da ostvare nešto veći prinos na svoju štednju u relativnom kratkom vremenskom rasponu, s niskim rizikom. Povrh toga, država ovim potezom želi potaknuti povećanje kamatnih stopa na bankovne depozite, povećanje sudjelovanja građana u povećanju javnog duga te podizanju razine financijske pismenosti u Hrvatskoj.
Nedostaci trezorskih zapisa
Štedišama bi svakako bilo isplativije kada bi umjesto 38 milijardi eura na banci uložili u taj novac u trezorske zapise. Međutim, postoje određeni nedostaci kada govorimo o trezorskim zapisima.
Naime, prinos od 3.75% i dalje je niži od stope inflacije koja je prošli mjesec iznosila 5.8%. S druge strane, svima je jasno da su cijene u posljednjih godinu-dvije narasle za više desetaka posto, a u nekim se slučajevima čak i udvostručile. Pogledamo li cijene prehrambenih namirnica, automobila, nekretnina, građevinskih materijala i sirovina, ugostiteljskih i turističkih usluga itd., svima je jasno da je poskupljenje znatno veće od prinosa kojeg možemo ostvariti ulaganjem u trezorske zapise.
Državne obveznice i slični instrumenti kao što su trezorski zapisi, uglavnom se smatraju nerizičnim oblicima ulaganja. Ipak, postoji rizik da država u određenim hipotetskim scenarijima neće biti u mogućnosti isplatiti svoje vjerovnike. Takvi scenariji odnose se na ozbiljne financijske i gospodarske krize, sukobe i slično. U tim slučajevima, država ponekad nije u stanju otplaćivati državni dug, a može doći i do bankrota, što znači da štediše možda neće biti isplaćene.
Drugi je problem što se trezorski zapisi ne mogu tako jednostavno unovčiti na sekundarnom tržištu prije dospijeća od godinu dana. Ako bismo ih unovčili, u tom slučaju svakako ne bismo mogli ostvariti prinos koji je bio garantiran, već bi se radilo o znatno manjem iznosu. Ministarstvo financija stoga sugerira građanima da drže trezorske zapise sve do dospijeća, kako bi ostvarili obećanu zaradu.
Trezorski zapisi vs. zlato
Alternativa ulaganju u trezorske zapise svakako jest investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga. Investicijsko zlato sve je popularniji oblik ulaganja kojem se okreću, kako središnje banke i drugi veliki institucionalni investitori, tako i običnih građani. Riječ je o povijesno dokazano najsigurnijem i najefikasnijem obliku čuvanja vrijednosti imovine od visoke inflacije te svih vrsta društvenih i ekonomskih kriza.
Cijena zlata u posljednjih je pedeset godina narasla preko 5500%, u posljednjih dvadeset godina više od 430%, a u zadnjih pet godina gotovo 70%. Prosječni godišnji prinos u posljednja dva desetljeća iznosio je preko 8.5%, gledano u eurima. Tijekom prethodne velike financijske krize od 2007. do 2011. cijena zlata povećala se za nešto manje od 200%. Osim što čuva vrijednost naše ušteđevine i donosi pozamašan prinos, investicijsko zlato također je oslobođeno plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit te svih drugih vrsta nameta, što znači da zarada ostaje isključivo u našim rukama.
Za razliku od trezorskih zapisa, standardizirano investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga, možete prodati u bilo kojoj državi u svijetu, kada god poželite i to po približno istoj cijeni, neovisno o geopolitičkim i gospodarskim okolnostima. Radi se o imovini čija je vrijednost univerzalno prihvaćena kroz sve epohe ljudske civilizacije, u praktički svim državama, a pritom je visoko likvidna i mobilna.
Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
