Treći svjetski rat može početi iznenada. Kako se pripremiti?

Treći svjetski rat pojam je kojeg, nažalost, sve češće možemo čuti slušajući i čitajući vijesti o najnovijim događajima u svijetu. Kako je do toga došlo?

Uvertira u treći svjetski rat?

Nakon raspada Sovjetskog saveza takozvani hladni rat praktički je preko noći završio i svijet je ušao u razdoblje relativnog mira. Događali su se razni regionalni sukobi, no niti jedan se nije proširio na ostatak svijeta. Vojna i ekonomska moć SAD-a bila je toliko velika da se niti jedna regionalna sila nije usudila usprotiviti svjetskom poretku koji je SAD stvorio. 

No, sudeći po događajima u posljednjih nekoliko godina situacija se ubrzano mijenja na gore. Moć SAD-a očigledno opada. Američka vojska se povukla iz Afganistana, predsjednik Trump je za vrijeme svojeg mandata otvoreno spominjao mogućnost raspuštanja NATO saveza, bliski Istok ponovno gori, Rusija je postala agresivna i počela osvajati teritorije za koje smatra da ima povijesno pravo, a Kina već godinama oko sebe okuplja koaliciju zemalja kojima je cilj smanjiti ovisnost o Zapadu. Mnogi geopolitički analitičari smatraju da su svi ovi događaji uvod u treći svjetski rat. 

Vojni sukob između SAD-a i Rusije već se odvija, ali za sada indirektno preko Ukrajine. Kada je u pitanju odnos Kine i SAD-a, za sada nema rata, ali se sukob već godinama odvija na mnogim drugim poljima. Jedni drugima uvode carine na uvoz robe, namjerno slabe vlastite valute kako bi se postigla veća konkurentnost izvoza na štetu druge strane, povećavaju vojne kapacitete kako bi zastrašili potencijalnog neprijatelja itd. Kina otvoreno spominje mogućnost napada na Tajvan, a SAD odgovara da će u tom slučaju vojno braniti taj otok. S obzirom na veličinu i značaj Kine i SAD-a za cijeli svijet, takav sukob bi zapravo bio treći svjetski rat.

Postoji i knjiga “Destined for War: Can America and China Escape Thucydides’s Trap?” u kojoj autor Graham Allison analizira 16 situacija u povijesti u kojima je sila u usponu počela ugrožavati vodeću svjetsku silu ili barem najveću silu na određenom području. U 12 od 16 takvih situacija došlo je do rata. Na temelju tih povijesnih sukoba autor zaključuje da je treći svjetski rat između Kine i SAD-a sasvim realan scenarij i vođe ove dvije države trebaju učiti iz povijesti kako bi se izbjegao rat sa nesagledivim posljedicama.

Izvor: McGuinness Institute

Treći svjetski rat ne znači nužno kraj svijeta

Treći svjetski rat, čak i ako bi bio nuklearni, ne znači nužno kraj civilizacije kakvu poznajemo. Na svijetu je do sada detonirano čak 2000 nuklearnih bombi, ali otpuštena radijacija ipak nije bila dovoljna da ozbiljnije našteti čovječanstvu i prirodi na globalnoj razini. Doduše, nuklearni testovi su se uvijek radili u zabačenim nenastanjenim krajevima svijeta, a u slučaju nuklearnog rata mnoge bombe bi bile korištene u velikim gradovima. No, čovječanstvo bi gotovo sigurno preživjelo. 

Mnogi dijelovi svijeta vjerojatno bi bili pošteđeni ratnih razaranja kao što je to bio slučaj u prva dva svjetska rata. Nadajmo se da bi i Hrvatska bila jedna od tih zemalja u eventualnom trećem svjetskom ratu. No, čak i u zemljama koje bi izbjegle ratna razaranja došlo bi do velikih gospodarskih problema koje bi osjetili apsolutno svi. Vjerojatno bi došlo do velike inflacije, sloma burzi, propasti banaka, a pitanje što bi bilo sa mirovinskim fondovima i životnom ušteđevinom velikog broja građana.

Što napraviti s imovinom u slučaju trećeg svjetskog rata?

U nastavku su navedeni mogući scenariji sa pojedinim vrstama ulaganja u slučaju globalnog sukoba u scenariju u kojem bi Hrvatska bila pošteđena ratnih razaranja:

Mirovinski fondovi

Budući da svi mirovinski fondovi većinu kapitala kojim raspolažu zapravo posuđuju državi (kroz ulaganje u obveznice i trezorske zapise) ili ulažu u dionice firmi u većinskom državnom vlasništvu, država bi čak i u ekstremnim situacijama, kao što bi bio treći svjetski rat, vjerojatno našla način da osigura isplatu mirovina. 

Problem je u tome što bi (kako to inače biva u ratovima) došlo do velike inflacije, možda čak i do hiperinflacije pa se s isplaćenim mirovinama ne bi moglo mnogo toga kupiti. Netko tko ima mirovinu od primjerice 700 eura zaista bi dobio tih 700 eura, ali sa tim novcem si vjerojatno ne bi uspio ni kruh kupiti dostatan za mjesec dana.

Štednja u bankama

U ekstremnoj situaciji kao što bi bio treći svjetski rat, vjerojatno bi došlo do navale na banke. Štediše bi masovno pohrlili u banke da podignu svoj novac dok je to još moguće, a banke nikada nemaju dovoljno novca za isplatu svih štediša odmah. Iako bi centralna banka pokušala spriječiti potpuni kolaps financijskog sustava, pitanje je bi li sve banke preživjele. Čak i oni štediše koji bi uspjeli podignuti gotovinu iz banaka ne bi prošli neokrznuto. 

Naime, gotovo sigurno bi došlo da iznimno velike inflacije i upitno je koliko bi novac izgubio na vrijednosti u samo godinu dana nakon početka rata. Stariji ljudi se vjerojatno sjećaju kako su prošli štediše za vrijeme Domovinskog rata, kada je također došlo do vala propasti banaka i visoke inflacije.

Dionice i investicijski fondovi

U slučaju izbijanja globalnog rata došlo bi do naglog i velikog pada cijena dionica u vjerojatno svakoj zemlji na svijetu. Investitori i špekulanti bi masovno prodavali udjele u firmama jer uz poremećaje opskrbnih lanaca, nadolazeću inflaciju, nestašicu sirovina i državna ograničenja koja bi bila uvedena, upitno je koliko bi firmi uspjelo raditi profitabilno. 

Jednog dana kada bi bio postignut mir i stabilnost, dionička tržišta bi se vjerojatno oporavila, no u međuvremenu bi mnoge firme propale, što znači da bi dionice postale bezvrijedne. Čak i one koje bi preživjele, privremeno bi izgubile vjerojatno većinu vrijednosti i trebale bi godine da im se cijena oporavi. Investicijski fondovi bi doživjeli sličnu sudbinu kao i dionice, budući da značajan dio kapitala na raspolaganju ulažu upravo u tu investicijsku klasu.

Nekretnine

Kada su u pitanju stanovi i kuće, logično bi bilo za očekivati da bi došlo do pada cijene. Dio ljudi bi se uplašio da zbog rizika ratnih razaranja sad nije vrijeme vrijeme za ulaganje u nekretninu, a budući da se mnoge nekretnine kupuju na kredit, vjerojatno bi čak i mnogi od onih koji bi htjeli kupiti nekretninu morali odustati, jer ne bi mogli doći do kredita. Naime, zbog povećanih rizika, banke bi sigurno značajno smanjile broj kredita koje izdaju i značajno bi digle kamatne stope. 

Ali kada su u pitanju poljoprivredna zemljišta i šume, postoji mogućnost da bi došlo do porasta cijene. U slučaju trećeg svjetskog rata sigurno bi došlo do velikih poremećaja opskrbnih lanaca, a hrana treba baš svakoj zemlji. Mnoge zemlje bi sigurno odmah krenule u stvaranje velikih zaliha hrane, što bi dovelo do rasta cijene namirnica. Zbog toga bi mnogi odlučili uzgajati vlastitu hranu za što im je potrebna poljoprivredna zemlja. Mnogi poduzetnici kojima se ne bi više isplatilo ulagati u druge biznise vjerojatno bi vrlo brzo prepoznali novonastalu priliku u proizvodnji hrane pa bi počeli kupovati zemljišta, a to bi dovelo do porasta cijene poljoprivrednih površina.

Šume bi također dobile na vrijednosti, jer u slučaju trećeg svjetskog rata vjerojatno bi došlo do poremećaja u opskrbi naftom i plinom. Pitanje je bi li ti energenti bili dostupni i ako da, po kojoj cijeni? Mnogi ljudi bi bili prisiljeni na grijanje na drva, što bi dovelo do porasta vrijednosti šumskih površina.

Investicijsko zlato

Cijena zlata bi sigurno počela rasti i prije samog početka rata. Naime, treći svjetski rat ne bi počeo preko noći, nego bi napetosti među svjetskim silama vjerojatno rasle mjesecima prije same eskalacije sukoba. U međuvremenu bi sve veći broj profesionalnih investitora, špekulanata ali i običih ljudi odlučio prebaciti kapital u zlato. 

Upravo je zlato tisućama godina služilo kao novac, a povijest je pokazala da mu vrijednost u kriznim vremenima raste jer upravo tada većina građana shvati da niti nekretnine, niti banke, niti papirni novac nisu sigurni. Stoga upravo u kriznim vremenima potražnja za zlatom naglo raste, što dovodi do velikog porasta cijene ovog metala.

Investicijsko srebro

Mnogi ulagači u plemenite metale smatraju da bi u slučaju propasti financijskog sustava kakvog danas poznajemo, srebro dobilo na vrijednosti više nego zlato. Ako bi povjerenje u papirni novac bilo nepovratno izgubljeno i ako bi neke zemlje ponovno uvele zlato ili srebro kao novac, zlato bi vjerojatno postalo previše vrijedno da bi se od njega mogli napraviti sitni apoeni koji bi se koristili u svakodvnenim transakcijama. Tu ulogu preuzelo bi srebro, kojeg na svijetu ima osjetno više nego zlata, ali mu je raspoloživa količina i dalje ograničena, stoga i taj metal s vremenom može zadržati svoju vrijednost i kupovnu moć. 

Količina potrebnog srebra za izradu kovanica bila bi ogromna. Kada je u Hrvatskoj došlo do zamjene kuna u eure, HNB je iz opticaja povukao čak 2600 tona metala i vjerojatno u opticaj pustio kovanice eura slične ukupne mase. A Hrvatska je mala zemlja. Tko zna koliko bi srebra bilo potrebno za kovanicama opskrbiti mnogo veće zemlje. Iz tog razloga ulagači u srebro očekuju da bi cijena tog metala mogla značajno više porasti od cijene zlata ako dođe do ekstremnih scenarija poput globalnog rata.

Zaključak o ulaganju u nesigurnim vremenima

Iako je vjerojatnost izbijanja trećeg svjetskog rata u svakoj pojedinoj godini relativno mala, poželjno je bar dio raspoložive ušteđevine uložiti u takozvana sigurna utočišta za kapital kao što je zlato ili srebro. Naime, ne mora doći do najgoreg scenarija da bi se takvo ulaganje isplatilo. 

Cijena plemenitih metala uvijek raste kada se pojavljuju loše političke ili ekonomske vijesti, poput vijesti o inflaciji, recesijama, napetostima na Bliskom istoku itd. A u sadašnjim turbulentnim vremenima, nažalost, takve vijesti pojavljuju se gotovo svakodnevno. Upravo zbog toga, cijena zlata i srebra je relativno visoka i ima tendenciju daljnjeg rasta.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.