17.05.2022.

Godišnja inflacija u SAD-u, prema podacima za travanj, iznosila je 8.3% odnosno za 0.2 postotna boda više od tržišnih procjena. Cijene energije narasle su za 30.3%, a posebno se ističu benzin koji je rastao 43.6% i lož ulje s vrtoglavih 80.5%. Cijene prehrambenih proizvoda pritom su rasle za 9.4%. Kako stvari sada stoje, čini se da će inflacija ostati s nama još neko vrijeme.

Dvoznamenkasta inflacija prijeti Europi

Kada je u pitanju inflacija u Europskoj uniji, na nju znatno utječu posljedice rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, osobito na tržištu energenata (rast cijena od 38%). U Hrvatskoj je stopa inflacije u travnju, prema podacima DZS-a, iznosila čak 9.4% u odnosu na travanj prošle godine. Na godišnjoj razini, najveću inflaciju možemo osjetiti u sektoru prijevoza s 16.4%, hrani s 12.8%, troškovima kućanstava s 10% te stanovanja i režija s 8.8%, dok na mjesečnoj razini prvo mjesto zauzimaju cijene odjeće i obuće s 7.6%. Čini se da nam prijeti dvoznamenkasta inflacija, a već se javljaju i prijedlozi o stabilizacijskom programu, sličnom onom kojeg smo imali 90.-ih godina.

Pored toga, podaci za travanj govore kako je u trećini zemalja Europske unije inflacija dosegla dvoznamenkaste stope. U Estoniji i Litvi brojke se približavaju psihološkoj granici od 20%, u Grčkoj i Slovačkoj iznad 10%, u Bugarskoj i Poljskoj oko 12%, u Latviji 13%, a u Češkoj i Rumunjskoj oko 14%. Nizozemska i Mađarska vrlo su blizu ulasku u ovaj klub zemalja sa stopom od 9.5%, a mnogi upozoravaju da bi se i Ujedinjeno Kraljevstvo moglo naći u sličnoj situaciji.

S druge strane, zemlje Istočne Europe koje nisu u EU poput Moldavije, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bjelorusije također će se suočiti sa dvoznamenkastim rastom cijena. Od obližnjih zemalja najgore stoji Turska, gdje je inflacija prošli mjesec dosegla vrtoglavih 70%. Pritom se čini kako globalnom tržištu hrane prijete novi valovi povećanja cijena zbog indijske zabrane izvoza pšenice čije su usjeve ozbiljno ugrozile suše. 

Stvarna inflacija veća je od onog što sugeriraju službeni podaci?

Važno je napomenuti da unatoč visokoj inflaciji koje prikazuju službene brojke, mnogi govore kako je stvarna razina inflacije još veća nego što mislimo. Sama metodologija mjerenja inflacije odnosno indeksa potrošačkih cijena ponekad postaje izvorom različitih kontroverza. Ona se mjeri na temelju košare dobara i usluga koji odražavaju navike prosječnog potrošača, a to se može bitno razlikovati s obzirom na pojedinačnog potrošača koji možda čita ovaj tekst. Također, iznimno je teško pratiti fenomen shrinkflacije s kojim se svakodnevno susrećemo u prodavaonicama dok kupujemo osnovne namirnice.

Metodologija mjerenja indeksa potrošačkih cijena (CPI), primjerice u SAD-u, također se promijenila u odnosu na 80.-e kada je trajao zadnji val visoke inflacije pa je stoga teško uspoređivati današnju stopu s onom od prije četiri desetljeća. Moguće jest da je trenutna inflacija, gledana prema metodologiji iz tih godina, veća nego što službene brojke govore. Procjene ove razlike variraju od konzervativnih 0.4% do najcrnijih prognoza od 7%, što bi pak značilo da je stopa inflacije u SAD-u oko 15%.

Alternativna procjena inflacije u SAD-u od 1980. do ožujka 2022., temeljena na starijim metodološkim obrascima kakvi su bili u upotrebi ‘80.-ih godina. Izvor: Shadowstats.com

Kako god bilo, problem je i u tome što se trenutna prosječna košara dobara i usluga možda nije kratkoročno ažurirala s obzirom na krizu koja nas prati, u manjoj ili većoj mjeri, u posljednje dvije godine. Lako je moguće da smo tijekom tog perioda kupovali više onih dobara i usluga čije su cijene brže i znatnije poskupljivale. Realna inflacija koju uistinu osjetimo stoga može biti znatno veća od službenih iznosa, a sve ovisi od toga koliko se naše potrošačke navike razlikuju od onih koje obuhvaća službeni indeks koji se primjenjuje.

Zlato kao zaštita od inflacije

Naš najbolji prijatelj u ovim nesigurnim vremenima svakako jest investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga, čija se cijena povijesno dokazala kao vrhunska zaštita od inflacije i svih vrsta gospodarskih i društvenih kriza. Analitičari često ističu kako je ulaganje u fizičko zlato jedno od najboljih utočišta očuvanja vrijednosti ušteđevine na dugi rok, a u prilog tome ide i činjenica da je u posljednja dva desetljeća cijena zlata narasla za približno 480%, gledano u američkim dolarima. 

Zlatnici i zlatne poluge dostupne su u različitim masama od jednog grama do jednog kilograma, što znači da si njihovu kupovinu mogu priuštiti kako mali, tako i veliki ulagači. Zlato je univerzalno priznato kao poželjna imovina, lako je prenosivo i može se bilo gdje u svijetu, u vrlo kratkom roku zamijeniti za novac zbog svoje visoke likvidnosti. Pritom je oslobođeno plaćanja PDV-a te jednostavno za skladištiti zbog svoje otpornosti na koroziju. Uz sve to, mnogi smatraju da je cijena zlata trenutno podcijenjena, što znači da se radi o idealnoj prilici za kupovinu.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.