Štednja za mirovinu nužna je za apsolutno svakoga, međutim, oslanjanje na hrvatski mirovinski sustav prilično je rizična i neisplativa aktivnost. Prvi stup bazira se na načelu međugeneracijske solidarnosti, što znači da u njega uplaćujemo za mirovine sadašnjih umirovljenika i od toga ne dobivamo ništa. Omjer radnika i umirovljenika trenutno je 1.3:1 i ide k neminovnom izjednačenju pa ostaje upitno tko će jednog dana uplaćivati za našu mirovinu. Drugi stup gomila milijarde u financijskim gubicima, služi za krpanje proračunskih rupa, većina njegovih osiguranika na koncu ne ostvaruje nikakav prinos, a nekim državama je već pošla za rukom i njegova nacionalizacija.

Mirovinski sustav zauzima znatan udio državnog proračuna i teško je predvidjeti kako će moći funkcionirati u budućnosti. Iz tog razloga, sve više ljudi traži alternativne oblike štednje za mirovinu kao što je štednja u zlatu. U nastavku ćemo obraditi neke od glavnih prednosti štednje za mirovinu u zlatu.

Dugoročno ulaganje za dugoročnu štednju

Hrvatski mirovinski sustav dugoročno nije održiv zbog sve manjeg broja radnika koji u njega uplaćuju sredstva. Stanovništvo je sve starije, novorođenih sve manje, mladi iseljavaju, a radnika će također biti sve manje. Kao što smo napomenuli, vrlo je upitno tko će ostati ovdje da bi uplaćivao naše mirovine, a to znači da bi sustav mirovinskog osiguranja u jednom trenutku mogao kolabirati. Nažalost, nekoliko hrvatskih županija pa čak i neki gradovi već sada su na rubu izjednačenja broja radnika i umirovljenika.

Nasuprot tome, zlato se koristi kao sredstvo očuvanja vrijednosti gotovo od iskona ljudske civilizacije. Države su propadale, valute gubile svoju vrijednost kroz hiperinflaciju, financijski sustavi kolabirali, no zlato je kroz sve ove periode sačuvalo svoju vrijednost. Ako smo prije 100 godina mogli kupiti nekretninu za primjerice dva kilograma zlata, izgledno je da ćemo to moći učiniti i sada i za još 100 godina. S druge strane, vrijednost fiat valuta konstantno opada pa tako jedan američki dolar danas ima tek 5.7% kupovne moći jednog dolara od prije sto godina. Čak i kad bismo uzeli da će prosječna godišnja stopa inflacije iznositi 3%, jedan američki dolar za sto godina imao bi samo 9.7% kupovne moći današnjeg dolara (ako dolar tada uopće bude postojao). Ista je stvar i s eurom. 

Iz tog je razloga zlato sigurniji instrument dugoročnog očuvanja vrijednosti ušteđevine nego štednja u novcu.

Visok prinos

Kada govorimo o prinosima koji ostvarujemo ulaganjem u drugi i treći mirovinski stup, potrebno je znati sljedeće. Uplaćena sredstva fondovi najčešće ulažu u državne obveznice koje, iako se smatraju sigurnima, ipak ovise o financijskom i gospodarskom položaju države, što i ne zvuči pretjerano ohrabrujuće ako se radi o slabijoj ekonomiji ili o vremenu krize. 

Osim što su kamatne stope na državne obveznice niske, tu je i problem visoke inflacije. Fondovi moraju ostvariti viši prinos od stope inflacije kako bi bili isplativi. Nažalost, ne treba nas čuditi činjenica da naši mirovinski fondovi već godinama ostvaruju financijske gubitke koji se broje u milijardama te da većina osiguranika koji su uplaćivali u drugi stup nisu ostvarili nikakav prinos. 

Zlato je s druge strane u posljednjih 20 godina imalo kumulativno povećanje cijene u eurima od preko 420% odnosno prosječno godišnje više od 9% i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i ubuduće. U posljednjih pet godina, cijena zlata porasla je za čak 59.7%. Zlato se smatra jednim od najefikasnijih i najsigurnijih instrumenata dugoročnog očuvanja vrijednosti, osobito tokom svih vrsta  društvenih, gospodarskih i financijskih kriza te razdoblja visoke i hiperinflacije. Tijekom velike financijske krize od 2008. do 2011., cijena zlata narasla je za 200%, dok je 2020. taj rast iznosio 30%. 

Neoporeziva štednja za mirovinu

Gotovo jedna petina bruto plaće koju ste zaradili odlazi na mirovinske doprinose od čega pak tri četvrtine ide za trenutne mirovine i vi od toga nemate apsolutno ništa. Da bi stvar bila tim gora, ono što uplaćujete u treći stup, postaje vam dostupno tek kada navršite 55 godina starosti. Nažalost, tada možete jednokratno zatražiti tek 30% svoje štednje na što plaćate porez. Za treći stup tu su još i plaćanje: pristupnine, upravljačke naknade u iznosu od oko 2% te, u slučaju da želite izaći, izlazne naknade od 2.5%.

Na investicijsko zlato se ne plaća PDV, porez na kapitalnu dobit niti ikakva druga vrsta nameta. Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga omogućuje svojem vlasniku da sav prinos koji ostvari ostane u njegovim rukama. Investicijsko zlato dolazi u rasponu masa od jednog grama do jednog kilograma, što znači da je dostupno kako za male, tako i za velike investitore. 

Sloboda i neovisnost

Oni koji ulažu u drugi i treći mirovinski stup imaju jako malo ili gotovo nikakvu kontrolu na ono u što se njihov novac ulaže. Nažalost, u javnosti se već duže vrijeme priča kako se novcem mirovinskih fondova krpaju proračunske rupe. Prilikom povlačenja sredstava pak dolazi do brojnih prepreka poput spomenute starosne dobi, ograničenja iznosa na relativno mali postotak ukupnog te različitih poreza, izlaznih naknada i sl. Mirovinski stupovi mogu ovisiti o nizu faktora poput demografije, gospodarskog stanja, financijskog položaja države, stanja bankovnog sustava, krize na tržištu, političkih odluka o nacionalizaciji itd. 

Zlato naprotiv, omogućava štediši da sam raspolaže sa svojom imovinom, sačuva njenu vrijednost u dugom roku te pritom ostvari pozamašan prinos. Štediša može ulagati u zlatnike u vrijednosti od nekoliko desetina eura pa sve do kompleta zlatnih poluga u vrijednosti od više desetaka tisuća eura. Može investirati koliko želi i kada želi te unovčiti točnu količinu koja mu u danom trenutku zatreba. 

Vlasnik investicijskog zlata drži svoju mirovinu u vlastitim rukama. Zlato je jednostavno za prenositi, lako za skladištiti te visoko likvidno, što znači da se bilo kada i bilo gdje u svijetu može vrlo brzo zamijeniti za novac kroz otkup zlata. Zlato se smatra jednim od najefikasnijih oblika ulaganja za zaštitu od visoke inflacije i pritom daje visoku dozu neovisnost od financijskog i gospodarskog sustava. Zaključno, može se reći da je zlato najsigurniji mirovinski stup.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.