18.7.2023.
Novo istraživanje koje je provela američka kompanija za investicijski menadžment Invesco pokazalo je da preko 68% anketiranih svjetskih središnjih banaka sada drži svoje zlato u vlastitim trezorima, za razliku od 50% njih 2020. godine.
Među glavnim razlozima za ovaj rast jest činjenica da preko 85% državnih stabilizacijskih fondova, kao i 57% središnjih banaka predviđa da će inflacija u narednom desetljeću biti znatno veća nego u proteklih deset godina. Zlato se smatra učinkovitom zaštitom vrijednosti tijekom perioda krize i visoke inflacije pa je stoga logično da središnje banke nastoje osigurati svoje pozicije ako dođe do negativnih okolnosti.
Zlato u nacionalnim trezorima
S druge strane, središnje banke smatraju kako je najpametnije zlato držati u vlastitim trezorima ne bi li se kojim slučajem zbog globalnih previranja našle u situaciji u kojoj može doći do zapljene dijela rezervi i druge imovine koja se nalazi u inozemstvu. „To je moje zlato i želim da bude kod kuće” – sažeo je razmišljanje središnjih bankara Invescov čelnik odjela za službene institucije Rod Ringrow.
Rusiji je, primjerice, zaplijenjeno preko 640 milijardi dolara u zlatnim i deviznim rezervama, što je izazvalo strah među središnjim bankama diljem svijeta. Pored toga, zbog geopolitičkih tenzija koje 80% ispitanih institucija vidi kao najveću prijetnju u narednom desetljeću, neke su središnje banke čak odlučile smanjiti devizne rezerve u dolarima kako bi izbalansirale izloženost riziku.
„Držali smo zlato u Londonu, ali sada smo ga vratili kući jer želimo sigurnu imovinu i želimo da bude na sigurnom”, citiraju autori izvješća stav jedne središnje banke koja je ostala anonimna.
Geopolitičke nestabilnosti uzrok povlačenja zlata
Trend povlačenja zlata iz inozemstva u vlastite trezore od strane središnjih banaka ukazuje na pad povjerenja u globalni financijski i bankarski sustav. Kao što je covid kriza već pokazala, kada se dogode negativne pojave u gospodarstvu, države se u pravilu prvo pokušavaju pobrinuti za vlastitu dobrobit, a tek onda za međunarodnu suradnju.
U svijetu rastućih međunarodnih geopolitičkih tenzija uzrokovanih rusko-ukrajinskim sukobom, ali i drugim konfliktima poput onog kinesko-tajvanskog, središnje banke pokušavaju očuvati kakvu-takvu stabilnost monetarnog sustava pohranom monetarnog zlata u vlastitim trezorima. Slučaj Rusije pokazao je kako vlasništvo nad zlatom nije isto što i kontrola nad tim istim zlatom i stoga se rastući broj banaka odlučuje na repatrijaciju zlata.
Je li zlato najbolje pohraniti u vlastitom aranžmanu?
Slučaj povlačenja zlata od strane središnjih banaka nameće neka pitanja ne samo za upravljače monetarne politike, već i za sve građane koji upravljaju vlastitom imovinom u doba visoke inflacije te geopolitičkih i ekonomskih nestabilnosti. Prvo pitanje je: imamo li zaista kontrolu nad imovinom koju na papiru posjedujemo?
Kada je u gospodarstvu dobra situacija, u pravilu nema razloga za brigu. No, kada nastupi inflacija, recesija, pandemija, rat i slične nepodobe, sigurnost pada i institucije za koje smo navikli da su stabilne i pouzdane mogu postati rizične. Bankarski sustav posebno je izložen jer njegovo funkcioniranje počiva na povjerenju građana, a jednom kad se povjerenje izgubi, cijeli sustav može doživjeti kolaps i građani mogu ostati bez svog novca, što se u povijesti mnogo puta dogodilo.
Kako bi svoju imovinu zaštitili od navedenog rizika te pritom ostvarili i prinos od ulaganja, rastući broj štediša okreće se kupnji investicijskog zlata u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika. Kupnja investicijskog zlata od strane malih štediša motivirana je sličnim motivima zbog kojih zlato kupuju i središnje banke – ono pruža sigurnost u nesigurnim vremenima, a uz to je i vrlo likvidno i neporezivo.
Drugo pitanje koje stoga treba postaviti je: gdje čuvati kupljeno zlato? Odgovor ovisi o preferencijama svakog kupca, ali iz primjera središnjih banaka možemo vidjeti da je vlasnik zlata 100% neovisan samo kada zlato drži kod sebe ili na mjestu kojem u potpunosti vjeruje.
Više o pohrani zlata saznajte u našem članku: Kako pohraniti investicijsko zlato na siguran način?
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
