Središnje banke nastavljaju gomilati zlato – Čeka li nas rast cijene?

31.05.2022.

Središnje banke diljem svijeta u prvom su kvartalu 2022. povećale svoje zlatne rezerve za čak 84 tone, kupujući gotovo duplo više zlata nego u prethodnom kvartalu, pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato. Potražnja je usporila u odnosu na isti kvartal prošle godine kada je iznosila 117.5 tona, no to se može objasniti činjenicom da su velike svjetske središnje banke već nagomilale ogromne količine zlata, a tek sada na red dolaze one iz nešto manjih ekonomija. 

Središnje banke nastavljaju gomilati zalihe zlata

Egipatska središnja banka tako je u ovom kvartalu pribavila 44 tone zlata (rast od 54% u odnosu na prethodno razdoblje), dignuvši svoje rezerve na približno 125 tona. Egipatska vlada je pritom poduzela korake kako bi povećala proizvodnju zlata na duži rok. U isto vrijeme Turska je kupila 37 tona, što znači da njene rezerve sada stoje na oko 430 tona. Indijska centrala banka je također aktivan kupac zlata još od 2017., povećavši svoje zalihe u ovom kvartalu za šest tona na 760 tona, što ju stavlja među top 10 zemalja u svijetu po količini zlata koje posjeduju. Irska je u posljednjih godinu dana nabavila 6 tona zlata, dignuvši svoje zalihe za 88%. 

Ruska središnja banka također je najavila nastavak svog programa otkupa zlata. U posljednjih nekoliko godina, Rusija je gomilala zlato neovisno o tome kolika je bila cijena. Njene trenutne rezerve broje preko 2,300 tona zlata, što je stavlja na visoko 5. mjesto u svijetu, tik do Francuske i Italije s nešto više od 2,400 tona. Zahvaljujući ovim pozamašnim zalihama, Rusija je na koncu ipak uspjela stabilizirati svoju nacionalnu valutu rubalj kojemu ju je prije nekoliko mjeseci prijetio slom. 

S druge strane, glavni preprodavači zlata su centralnoazijske zemlje Kazahstan i Uzbekistan, inače poznati svjetski proizvođači zlata. Kazahstan je tako u prvom kvartalu ove godine bio najveći neto prodavatelj, smanjujući svoje rezerve za 34 tone na 368 tona, dok odmah iza njega slijedi Uzbekistan s 25 tona na 337 tona. 

Doba krize – Glavni motiv za povećanje zlatnih rezervi 

Trend povećanja zlatnih rezervi traje još od 2010. kada su svjetske centralne banke postale neto otkupljivači žutog plemenitog metala. Ipak, o ovom trendu nema toliko riječi u medijima; dijelom zbog toga što centralne banke ne najavljuju takve poteze, već prvo obave kupovinu, a zatim puste priopćenje; a dijelom i zbog toga što su se tržište zlata smatra tradicionalno sigurnim instrumentom i nije tako dinamično kao tržište kriptovaluta ili tržište vrijednosnih papira kao što su dionice. 

Anketna istraživanja pokazuju da središnje banke kao glavni motiv kupovine zlata najčešće navode krizno razdoblje u kojem se sada nalazimo. Činjenica svakako jest da iz dana u dan živimo u sve nestabilnijem svijetu koji se istovremeno suočava sa raznovrsnim i uzastopnim poremećajima gospodarske naravi. U tom kontekstu, zlato je važno jer se povijesno pokazalo kao zaštita vrijednosti u doba visoke inflacije, volatilnosti tržišta i kriza, a središnje banke to jako dobro znaju. 

Čeka li nas rast cijene zlata do 3,000 dolara po unci?

Povećana potražnja za zlatom od strane središnjih banaka mogla poslužiti kao katalizator za rast cijene zlata prema 3,000 dolara po unci, smatraju neki analitičari. Zlato je trenutno i dalje podcijenjeno i moguće je da ćemo za nekoliko godina, gledajući unazad na sadašnje razdoblje, zaključiti kako je zlato tada bilo iznimno povoljno. Potražnja za zlatom i njegova cijena dugoročno rastu. Primjerice, u posljednjih je 20 godina zlato kumulativno naraslo za preko 500% i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i ubuduće. Pritom je rast cijene zlata bio osobito  izražen tijekom kriznih perioda kao što je bio onaj od 2008. do 2011. kada je zlato imalo rast od 200% te 2020. kada je isti iznosio 30%.  

Iako je zlato oduvijek služilo kao odličan instrument diverzifikacije rizika, čini se da naše institucije to i dalje ne prepoznaju. Hrvatske zlatne rezerve zasad i dalje ostaju ravne nuli, no nema razloga da se štediše kao pojedinci sami ne pobrinu za zaštitu vrijednosti vlastite imovine. S obzirom da je cijena zlata u ovom trenutku prilično povoljna, nema bolje prilike nego opskrbiti se žutim plemenitim metalom u vidu zlatnika i zlatnih poluga kako bismo osigurali vrijednost naše ušteđevine na dugi rok.