3.10.2023.
U prvih šest mjeseci 2023. središnje banke u svijetu kupile su preko 387 tona zlata. Riječ je o najjačoj prvoj polovici godine još od 2000. godine, zbog čega se nameće pitanje: za što se središnje banke spremaju, kupujući tako velike količine zlatnih rezervi zadnjih mjeseci?
Činjenica je da je zlato jedan od najboljih i najefikasnijih instrumenata zaštite vrijednosti, osobito tijekom kriznih vremena poput ovih u kojima se trenutno nalazimo. Posjedovanje zlata daje središnjim bankarskim institucijama veliku dozu stabilnosti u slučaju poremećaja na deviznim i financijskim tržištima, kao i situacijama kada dođe do različitih šokova u gospodarstvu.
Iz tog razloga ne treba čuditi što središnje banke diljem svijeta pribavljaju rekordne količine zlata, dok postojeće rezerve sve češće vraćaju iz inozemstva u domaće trezore, o čemu smo nedavno pisali.
Najviše zlata kupili Kina, Singapur i Poljska
Narodna banka Kine pribavila je rekordnih 155 tone zlata od početka ove godine odnosno 217 tona od studenog prošle godine kada su počeli službeno objavljivati podatke. Kina sada posjeduje 2,166 tona zlata, što je oko 4% njihovih ukupnih rezervi. Namjera Kine je biti što manje ovisna o dolaru te o njegovim rezervama.
Istovremeno, Nacionalna banka Poljske (NBP) kupila je približno 71 tonu, a zacrtani cilj im je 100 tona do kraja godine kako bi se osigurali od inflatornih pritisaka te mogućeg povećanja geopolitičkih tenzija na europskom tlu. NBP sada ukupno posjeduje nešto manje od 300 tona odnosno 9.6 milijuna unci zlata u vrijednosti preko 18.8 milijardi dolara, što čini čak 10.4% ukupnih rezervi NBP-ai.
Nadalje, Monetarni autoritet Singapura pribavio je visokih 73 tone zlata, Središnja banka Libije 30 tona, a Turska 28 tona. Zatim slijedi još nekoliko manjih kupovina poput Indije (10 tona), Češke (8 tona), Filipina (4 tone), Iraka (2 tone), Katra (2 tone) te Europske središnje banke (2 tone) u sklopu kupovine koju je izvršila Hrvatska narodna banka po ulasku Hrvatske u europodručje.
Zlato kao zaštita od nove recesije
Središnje banke žele se zaštiti od nove recesije koja se već počela osjećati u Njemačkoj. Građevinski sektor nekoć najjačeg europskog gospodarstva trenutno se nalazi pred kolapsom, a industrijski sektor polako nestaje. Govori se o “strmoglavom padu” te bježanju velikih korporacija iz te zemlje.
Pored toga, imali smo prilike čuti kako se u Hrvatskoj suočavamo s jednom od najvećih stopa inflacije u Europskoj Uniji, dok iz HNB-a javljaju kako bi se do kraja godine mogli naći u tehničkoj recesiji. Sve češće slušamo i o nekretninskom balonu odnosno o preko 70,000 praznih stanova u Hrvatskoj u kojima nitko ne živi niti se iznajmljuju. Promet nekretninama, primjerice u Zagrebu, pao je za 23% i pitanje je trenutka kada će i cijene također početi stagnirati.
U tom smislu, recesija je već ovdje, a o njenim razmjerima u narednom periodu kako kod nas, tako i u svijetu, možemo tek spekulirati. Činjenica ostaje kako brojne središnje banke u svijetu prepoznaju da se radi o vrlo ozbiljnim trenucima za svjetsko gospodarstvo te se pokušavaju osigurati unaprijed.
Kako se obični čovjek može zaštiti od recesije?
Ulaganje u zlato nije rezervirano samo za velike ulagače poput svjetskih središnjih banaka. Zlato se ne mora nužno kupovati u uncama, kilama ili tonoma pritom izdvajajući za njega desetke tisuća ili više milijuna eura.
Investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika dostupno je i običnim štedišama u rasponu mase od 1 grama pa sve do 1 kilograma. Moguće je kupiti zlatnu polugu od svega 1 grama za približno 70-ak eura, što je pristupačno za gotovo svakog ulagača. Ovakvo ulaganje može se vršiti periodično iz mjeseca u mjesec ili kako god odgovara kupcu.
Tijekom posljednje velike financijske krize od 2007. do 2011. cijena zlata narasla je za približno 200%, a u posljednjih pet godina gotovo 70%. Svi koji su u svom portfelju imali zlato, gledajući na njega kao dugoročnu investiciju, prošli su kroz oba navedena razdoblja, ne samo neokrznuto u smislu zaštite vrijednosti vlastite ušteđevine, već su zaradili i pozamašan prinos.
Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
