Zlato i srebro investicijski su instrumenti koji imaju reputaciju zaštite ušteđevine od inflacije i svih vrsta nestabilnosti u dugom roku. Tijekom povijesti, ova dva plemenita metala korištena su kao sredstvo plaćanja, a posljednji ostaci zlatnog standarda u svijetu ukinuti su tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Od 1970.-ih godina do danas, cijene zlata i srebra kontinuirano su i višestruko narasle, što ih čini vrlo primamljivim oblicima ulaganja za brojne investitore i štediše.
Zbog monetarnih politika koje su prisutne u svijetu, vrijednost fiat novca iz godine u godinu sve je slabija, a fenomen inflacije posebno je izražen tijekom kriznih perioda poput onog u kojem se trenutno nalazimo. S obzirom da investitori tradicionalno smatraju plemenite metale utočištem očuvanja vrijednosti od inflacije, postaje očigledno zašto možemo očekivati još veći rast potražnje, a uz to i rast cijena zlata i srebra u budućnosti, kao što je to bio slučaj i dosad.
Kada govorimo o međuodnosu zlata i srebra, važno je naglasiti da se njihove cijene ne kreću uvijek u tandemu. S vremena na vrijeme može doći do velikih odstupanja, iako se cijene naposljetku korigiraju. Mnogi ulagači u ovome vide priliku za ostvarivanje značajnih prinosa, kupujući srebro kada je relativno jeftino u odnosu na zlato te ga prodajući kada se omjer cijena dvaju plemenitih metala ponovno stabilizira. Nakon što dođe do korekcije, investitori zatim ulažu dobiveni novac od prodaje srebra u veće količine zlata nego što su to mogli u inicijalnoj poziciji.
Zlato – popularniji izbor investitora
Osim što nadmašuje prosječnu inflaciju, zlato sa sobom također nosi značajan neto prinos. Prosječan godišnji rast cijene zlata u posljednjih 20 godina iznosio je preko 8.6%, što je privuklo i pažnju brojnih velikih igrača, od bogatih pojedinaca i investicijskih fondova pa sve do velikih središnjih banaka koje u zadnje vrijeme gomilaju značajnije količine žutog plemenitog metala. Jedna od važnijih prednosti zlata također jest što se unatoč velikom prinosu, na njegove transakcije ne plaća nikakva vrsta poreza – niti PDV, niti porez na kapitalnu dobit.
Promatrajući aktualno stanje u svijetu, vrlo brzo možemo uočiti nekoliko faktora koji imaju potencijal pogurati cijenu zlata prema rekordnim razinama od preko 3,000 dolara po unci (trenutno je ispod 2000 dolara). Visoka inflacija čijim razornim učincima svjedočimo iz dana u dan i koja ne pokazuje znakove skorog jenjavanja vuče svoje korijene još s početka izbijanja pandemije koronavirusa. Vlade diljem svijeta tada su tiskale ‘helikopterski novac’ kako bi spasile svoja gospodarstva od teških posljedica mjera zatvaranja i krize opskrbnih lanaca koja je posljedično nastupila.
Svjetsko gospodarstvo još se nije stiglo oporaviti u trenutku kad je došlo do dramatičnog razvoja sukoba u Ukrajini. Sada se pak suočavamo s prijetnjama energetske i prehrambene krize, a velike količine upumpanog novca lagano nam dolaze na naplatu. ‘Svjetla na kraju tunela’ i dalje nema na vidiku tako da se investitorima nalaže pitanje: što u ovom trenutku uopće može spriječiti veliki rast cijene zlata u budućnosti?
Srebro – ogroman potencijal za rast cijene
Ulaganje u srebro je drugi najpopularniji oblik ulaganja u plemenite metale nakon zlata. Povijesni rast cijene srebra u posljednja dva desetljeća, iznosio je gotovo 340%, što pokazuje da se radi o unosnom obliku ulaganja na dugi rok i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i u budućnosti. Osim kontinuiranog rasta, prednost srebra je i to što je zbog svoje niske cijene, pristupačnije investitorima od zlata, iako ne treba izostaviti činjenicu da se prilikom kupnje investicijskog srebra plaća PDV.
Određeni investitori smatraju kako srebro dugoročno ima veći potencijal za rast od zlata. Srebro posjeduje specifična svojstva poput najveće električne i toplinske vodljivosti među metalima, zbog čega ima raznovrsnu uporabu u proizvodnji automobila, mobitela, elektronike, baterija, mikročipova i sl. Preko 50% srebra u ponudi troši se u industrijske svrhe, a potražnja za srebrom dodatno raste zbog njegove primjene u tehnologijama budućnosti kao što su 5G i solarni paneli.
Analitičari iz tog razloga govore o srebru kao trenutno najpodcjenjenijem metalu na tržištu. To znači da je njegova cijena sada iznimno povoljna, a kapacitet za rast u srednjem i dugom roku iznimno velik. Nove tehnologije i prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi doista katapultirati cijenu srebra prema vrtoglavih 50 dolara po unci (sa sadašnjih 22), ako ne i više.
Srebro ili zlato – u što je bolje uložiti?
Zlato i srebro imaju snažan potencijal za rast, osobito kada se gleda dugi rok, što potvrđuju i povijesni trendovi. I za jedan i za drugi investicijski instrument može se reći kako su pametna investicija koja pruža dozu sigurnosti i neovisnosti te prijeko potrebne zaštite od inflacije.
Iako se ne može sa sigurnošću reći koji će od njih imati veći rast, ne bi bilo začuđujuće da se srebro na kraju pokaže kao ambiciozniji instrument na tržištu zbog svoje uloge u tehnološkom i energetskom sektorima. Kako i u kojoj će se mjeri kretati potražnja i cijene danih plemenitih metala ostaje vidjeti, no u međuvremenu pojedinci moraju razmišljati na koji način zaštiti vrijednost svoje imovine od nadiruće inflacije. Jedan od najboljih oblika očuvanja vrijednost na dugi rok za sve štediše upravo je kupovina investicijskog zlata i investicijskog srebra u poslovnicama Centra Zlata.
U Centru Zlata nudimo investicijske poluge i kovanice od zlata i srebra visoke čistoće, dostupne u rasponima mase od 1 grama do 1 kilograma – pristupačne za apsolutno svakog ulagača, bilo velikog ili malog. Investicijsko zlato i srebro krase visoka likvidnost što znači da se bilo gdje i bilo kada mogu zamijeniti za novac. Jednostavno ih je prenositi i skladištiti, a otporna su i na koroziju. Odličan su instrument diverzifikacije rizika portfolija, pružaju dozu neovisnosti od turbulencija na financijskom tržištu te se nalaze među najefikasnijim oblicima dugoročne štednje, očuvanja vrijednosti i ostvarivanja značajnih prinosa.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.