Osim za potrebe osiguranja od pada cijene zlata, financijske izvedenice na zlato mogu služiti i za špekulaciju, tj. ostvarivanje profita pri ulaganju u zlato. Iako nije moguće sa stopostotnom sigurnošću znati što radi svaki špekulant na svijetu, postoji vrlo jednostavan način za saznati što rade veliki špekulanti na američkom tržištu budućnosnica (futuresa) i opcija, koje je pojedinačno gledajući najveće tržište takvog tipa na svijetu. Radi se o redovitom tjednom izvješću koje javnosti besplatno daje američka Komisija za nadzor trgovanja robnim budućnosnicama – Commodity Futures Trading Commission (CFTC). Izvješće se zove “COT report”, a svrha njegova objavljivanja je postizanje što veće transparentnosti na tržištu. Veliki špekulanti, kao i svi ostali sudionici na tržištu, komisiji prijavljuju svoje aktivnosti, a komisija zbroji ukupne vrijednosti prodajnih i kupovnih pozicija, rasporedi ih po kategorijama sudionika i objavljuje svakog petka.
U izvješćima koja su objavljenja u posljednjih nekoliko tjedana može se uočiti nešto vrlo neuobičajeno. Špekulanti, dakle oni sudionici na tržištu koji kupuju ili prodaju ugovore vezane za cijenu zlata s ciljem ostvarivanja profita, očekuju pad cijene zlata po prvi put otkako su se ti podaci počeli objavljivati sada već davne 2006. godine. To se može zaključiti iz ukupne vrijednosti kupovnih i prodajnih pozicija koje su prijavljene kao špekulacija. Po posljednjem izvješću, špekulanti trenutno drže kupovnih ugovora na zlato u vrijednosti 21,4 milijarde dolara, dok je vrijednost prodajnih špekulativnih pozicija 25,5 milijardi američkih dolara. To znači da je više špekulativnog novca uloženo u pad cijene zlata, nego je uloženo u rast.
Slika 1: Ukupna vrijednost špekulativnih pozicija na zlatu iz COT izvješća
Izvor: www.investing.com
Zašto špekulanti prodaju zlato?
Razlog ove neuobičajene situacije je vjerojatno povezan s kamatnim stopama na američke državne obveznice. Naime, nakon gotovo cijelog desetljeća ekstremno niskih kamatnih stopa koje su Federalne rezerve namjerno držale blizu nule, počeo je ciklus podizanja kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnje državne obveznice SAD-a trenutno iznosi 2,90% godišnje, a na toj je razini posljednji put bio 2012. godine.
Špekulanti očito smatraju da će se nastaviti niz pozitivnih vijesti o stanju američkog gospodarstva, na temelju čega će i kamatne stope rasti. U takvoj situaciji, u kojoj vjerojatnost bankrota banaka i/ili država nije visoka, tradicionalno dolazi do pada interesa za kupnju zlata – metala koji se oduvijek dokazuje kao najsigurnija investicija u krizama. S obzirom na manji obujam kupnje zlata i određenu količinu zlata koju postojeći vlasnici zlatnih poluga žele prodati, dolazi do pada cijene koji traje već mjesecima. No to ne znači da će se trenutni trend nastaviti.
Kako protumačiti trenutnu situaciju?
Možda na prvi pogled može zvučati nelogično, ali upravo očekivanje špekulanata o padu cijene zlata može na kraju dovesti do naglog rasta cijene žute plemenite kovine. Naime, da bi se zatvorile trenutne prodajne pozicije, špekulanti će kad tad morati kupiti budućnosnice na zlato, a takva kupnja će također doprinijeti rastu cijene zlata na globalnom tržištu. Samo da bi se situacija vratila na nulu (jednak broj kupovnih i prodajnih špekulativnih pozicija), trebat će kupiti zlata u vrijednosti 4 milijarde dolara. Budući da cijena zlata već stoljećima ima dugoročnu tendenciju rasta, većina špekulanata tradicionalno je držala značajne količine kupovnih pozicija. Tijekom financijske krize, dok je bila neizvjesna sudbina Grčke, ali i cijele eurozone te tijekom 2016. godine, kada su investitori na financijskim tržištima shvatili da bi nepredvidivi Donald Trump mogao postati američki predsjednik, često se znalo dogoditi da je vrijednost kupovnih špekulativnih pozicija premašivala vrijednost prodajnih pozicija za čak 25 milijardi dolara!
Ako bi se procjene sve većeg broj ekonomista i analitičara o dolasku iduće recesije u 2019. ili 2020. godini ispostavile točnima, špekulativni interes za kupnjom zlata bi se naglo vratio. Vjerojatno bi došlo do kupnje fizičkih zlatnih poluga i ugovora vezanih uz zlato u vrijednosti nekoliko desetaka milijardi dolara, što bi dovelo do naglog skoka cijene zlata.
Dakle, sadašnja situacija je na neki način neprirodna. Nakon što špekulanti počnu zatvarati prodajne pozicije, vjerojatno će doći do laganog porasta cijene plemenitih metala, a kada počne rasti vjerojatnost početka iduće krize (koja će prije ili kasnije nužno doći), vjerojatno će doći do značajnog porasta cijene. Zbog toga, sada je možda dobar trenutak za ulaganje u zlato jer bi to trebalo donijeti profit kada cijena zlata počne rasti zbog nesigurnosti za vrijeme nadolazeće krize.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
