26.09.2022.

Američki dolar najbitnija je svjetska fiat valuta o kojoj ovisi mnogo toga na tržištu, uključujući i druge valute poput eura, japanskog jena ili švicarskog franka. Dolar drži ovu poziciju još od 1944. kada je uveden Bretton-Woods sustav koji je vezao gotovo sve bitne svjetske valute za njega, a nastavio ju je držati i 1971. godine nakon ukidanja zlatnog standarda. Kretanje dolara stoga je vrlo bitno za cijeli svijet, ne samo za SAD.

Dolar je u posljednjih nekoliko mjeseci znatno ojačao zbog agresivnog dizanja kamatnih stopa u SAD-u, što je dovelo do relativnog pada vrijednosti drugih svjetskih valuta, uključujući euro, ali i pada cijene zlata izražene u dolaru. Prošlotjedno povećanje kamatnih stopa od strane Feda je iznova smanjilo procjene rasta BDP-a SAD-a, države koja se već ionako nalazi u recesiji, a na dan te najave, dionice na burzama oštro su pale. 

Koliko će dugo trajati jačanje dolara?

Kako sada stvari stoje, čini se da je vrijeme jačanja dolara ipak pri kraju i to iz sljedećih razloga. Naime, Fed neće moći zauvijek dizati kamatne stope. Dolarov indeks koji prikazuje vrijednost dolara u odnosu na košaricu šest najvažnijih svjetskih valuta sada je na najvišoj razini u posljednjih 20 godina, a snagu dolara najbolje ilustrira činjenica da cijena jednog eura trenutno iznosi 0.96 dolara. Euro je ove godine izgubio oko 14% svoje vrijednosti u odnosu na dolar, a japanski jen trenutno se nalazi na najnižoj razini u posljednje 24 godine. Upravo u ovim podacima leži razlog zbog kojeg mnogi analitičari smatraju da su druge valute trenutno podcijenjene, a dolar precijenjen. 

Nadalje, američki državni deficit je ogroman, a javno zaduživanje putem ulaganja u američke trezorske zapise bit će sve skuplje zbog visokih kamatnih stopa, što bi zauzvrat moglo dovesti do stagnacije gospodarstva. Jačanje dolara posebno je problematično jer stvara inflatorne pritiske i trgovinske deficite zemljama koje naveliko uvoze energente koje plaćaju dolarima poput Japana. Zbog slabog jena i skupljih energenata rastu troškovi transporta i, na koncu, samih dobara koja se uvoze, što posljedično najviše pogađa japanska kućanstva. Problemi se javljaju i među zemljama u razvoju koje imaju značajan postotak svojeg zaduženja u dolaru jer na taj način njihov dug poskupljuje.

Naglo jačanje dolara ima nepobitne negativne učinke na svjetsko gospodarstvo, što će se također neminovno preliti nazad na SAD. Slijedom toga, Japanska središnja banka je odlučila krenuti u akciju te po prvi puta još od 1998. krenuti s prodajom dolara u svrhu jačanja jena. Dodajmo tome da su središnje banke diljem svijeta, u Britaniji, Norveškoj, Švicarskoj, Filipinima i Indoneziji prošli su tjedan najavile dizanje kamatnih stopa kako bi se izborile s nadirućom inflacijom.

Zbog svega navedenog, izgledno je kako je pred nama period postupnog jačanja ostalih svjetskih valuta u odnosu na precijenjeni dolar.

Što to znači za zlato?

Jačanje dolara znači stagnaciju cijene zlata, dok njegovo slabljenje znači rast cijene zlata. To je zato što se financijski instrumenti direktno vezani s dolarom, poput američkih trezorskih zapisa i obveznica, smatraju konkurentskim investicijskim tipovima zlatu, odnosno investitori se odlučuju za onaj instrument koji nosi veći prinos. Riječ je o dva tipa risk-free imovine (imovine oslobođene rizika) u koje se ulaže kako bi se zaštitilo od rizika tijekom nesigurnih vremena poput ovih u kojima se trenutno nalazimo. Veća potražnja za dolarom znači smanjenje potražnje za zlatom i obrnuto. 

U našem slučaju, dizanje nominalne kamatne stope utječe na veću isplativost ulaganja u dolar i trezorske zapise, što kratkoročno izaziva stagnaciju cijenu zlata u dolaru. Međutim, inflacijski pritisak dugoročno smanjuje realne prinose trezorskog zapisa te za posljedicu ima rast cijene zlata. Usporednom analizom dugoročnog kretanja kamatne stope i cijene zlata, jasno je da rast kamatne stope zapravo ne utječe negativno na cijenu zlata u dugom roku, već samo u kratkom. 

Analitičari su također primijetili da se cijena zlata već unaprijed adaptira na najave o dizanju kamatnih stopa, često i do šest mjeseci ranije nego što politika zapravo stupi na snagu. U onom trenutku kada dođe do realnog povećanja kamatnjaka, cijena zlata već je uveliko stabilna i nema izraženih reakcija. Investitori rano anticipiraju spomenute promjene, što tržištu zlata daje dozu predvidljivosti, sigurnosti te brzog oporavka od mogućih šokova. U prvih šest mjeseci nakon dizanja kamatnjaka, cijena zlata već je u stanju uhvatiti tok i nastaviti svoj dugoročni trend rasta.

S druge strane, treba reći i da dolar na trenutnim razinama nije održiv te da će vjerojatno naposljetku doći do slabljenja u odnosu na ostale svjetske valute. Pitanje je vremena kada će investitori prepoznati da je dolar dosegao dovoljno visoku razinu te smanjiti svoja očekivanja za njegov daljnji rast odnosno kada će potražnja za dolarom pasti. U takvom scenariju koji je neminovan, rast cijene investicijskog zlata je moguć čak i u kratkom roku, a gotovo siguran u dugom.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije:

 

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

—

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!