Za vrijeme hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza, KGB je imao program praćenja aktivnosti na američkim financijskim tržištima kojem je cilj unaprijed saznati da SAD sprema nuklearni napad na Sovjetski Savez. Sovjeti su smatrali da bi prije samog napada mnogi visokopozicionirani američki dužnosnici i generali kupovali velike količine zlata, jer bi u slučaju nuklearnog rata dionice, obveznice pa čak i nekretnine postale bezvrijedne.
Na sreću, do nuklearnog napada nikada nije došlo, ali praćenje neuobičajenih aktivnosti na burzama i dalje može biti iznimno korisno. Upravo je Rusija 2018. godine bez nekog posebnog povoda odlučila rasprodati gotovo sve američke obveznice koje je ruska centralna banka držala kao strateške rezerve. U samo nekoliko mjeseci, ukupni iznos obveznica u ruskom vlasništvu smanjen je sa približno 100 milijardi dolara na samo 15 milijardi.
Analitičari su tada zaključili da se Rusija samo želi osvetiti za nekakve simbolične sankcije uvedene par godina prije i da se ne treba previše brinuti o aktivnostima ruske centralne banke. No, par godina kasnije, došlo je do invazije na Ukrajinu, a rat još uvijek traje. Čini se da je Putin već 2018. odlučio napasti Ukrajinu i očekivao da će SAD na sve načine otežati Rusiji pristup njenim vlastitim deviznim rezervama pa je naredio centralnoj banci da izvuče što je više kapitala moguće na vrijeme.
Na što se Kina sprema?
Zabrinjavajuće je to što Kina danas povlači iste poteze kao Rusija 2018. godine. Naime, Kina već cijelo desetljeće pomalo smanjuje količinu kapitala koju drži u američkim državnim obveznicama, a zadnjih nekoliko godina tempo prodaje se ubrzava. Iznos uložen u američke državne obveznice pao je za čak 500 milijardi dolara i po svemu sudeći nastavlja se smanjivati. U isto vrijeme Kina kupuje ogromne količine zlata. Samo u 2023. godini je kineska centralna banka kupila je preko 700 tona zlata.
Postavlja se pitanje zašto Kina masovno prodaje američke državne obveznice (koje američka vlada može privremeno ili trajno oduzeti Kini u slučaju eskalacije napetosti između dvije supersile) i zašto taj novac ulaže u jedinu “valutu” potpuno neovisnu o bilo kojoj državi, a radi se o zlatu? Sprema li se možda Tajvanu ista sudbina kao Ukrajini?
Ako dođe do tog scenarija, gotovo sigurno će cijena zlata u tjednima i danima prije napada naglo skočiti, jer će poremećaji u svjetskoj ekonomiji uzrokovani tim eventualnim ratom sigurno imati nesagledive posljedice na cijeli svijet, a upravo u takvim turbulentnim vremenima sigurnost zlata kao investicije najviše dolazi do izražaja.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskih srebrnjaka u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
