Realne plaće u Hrvatskoj sve manje, pada i vrijednost ušteđenog novca

27.12.2021.

Iako je u vijestima moguće pročitati kako plaće u Hrvatskoj rastu, pa je tako medijalni iznos neto plaće prešao granicu od 6000 kuna, radi se samo o jednom dijelu priče, budući da taj rast plaće ne uzima u obzir inflaciju koja istovremeno značajno diže troškove života svim građanima. Kako bismo izbjegli pad u takozvanu novčanu iluziju, potrebno je uskladiti nominalni rast plaća sa stopom inflacije kako bismo dobili realni rast plaća, što je znatno relevantniji podatak za svakoga tko prima plaću.

Realne plaće u Hrvatskoj u padu još od ljeta

Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku zorno prikazuju kako još od kolovoza cijene dobara i usluga u gospodarstvu rastu brže od plaća, što znači da su realne plaće već nekoliko mjeseci za redom u Hrvatskoj u padu, prenio je Ekonomski lab. Prosječna realna plaća tako se od kolovoza do studenog smanjila za čak 3.3%, što je izrazito velik pad za tako kratki period.

Ovi podaci pokazuju kako rast nominalne plaće ne mora nužno značiti veću kupovnu moć za radnika, već je to samo jedan od faktora koji utječe na količinu dobara i usluga koju on može platiti svojom plaćom. Drugi i bitniji faktor je stopa inflacije koja oslikava rast cijene tih dobara i usluga u gospodarstvu. Primjerice, rast nominalne plaće od 5% ne znači puno za radnika ako je stopa inflacije u istom periodu 10% – njegova kupovna moć u tom je slučaju pretrpjela pad od 5%, unatoč rastu nominalne plaće.

Hoće li se pad realnih plaća nastaviti i u 2022. godini?

Više je faktora koji će utjecati na kretanje prosječne realne plaće u narednom periodu. Prvi je svakako kretanje nominalnih plaća, a na njihovu visinu direktno utječe pregovaračka moć radnika, kao i stopa nezaposlenosti u gospodarstvu. Ukoliko je nezaposlenost niska i pregovaračka moć visoka, možemo očekivati nastavak rasta nominalnih plaća u Hrvatskoj i u narednoj godini.

Drugi je faktor kretanje inflacije u narednoj godini. Nije moguće sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti kretanje stope inflacije u sljedećim mjesecima, ali moguće je analizirati faktore koji u pravilu dovode do visoke inflacije. Pogledamo li trendove iz inozemstva, možemo zaključiti kako se masovni programi pumpanja novostvorenog novca u gospodarstvo neće u potpunosti zaustaviti ni u 2022. godini, a istovremeno svjedočimo novim valovima pandemije te nastavku poremećaja u globalnim opskrbnim lancima.

Ove pojave dovele su do visoke inflacije kojoj trenutno svjedočimo, a ako se ne stave pod kontrolu u narednim mjesecima, možemo očekivati nastavak visokih stopa inflacije i u 2022. godini. Hoće li to značiti daljnji pad realnih plaća u Hrvatskoj, ovisi o tome koliko će te stope točno biti visoke.

Inflacija umanjuje vrijednost ušteđevine

Osim realnih plaća, visoka inflacija negativno pogađa i novčanu ušteđevinu svih građana koji većinu svoje štednje drže u obliku novca. Pritom nije posebno bitno u kojoj je valuti novčana štednja, budući da inflacija smanjuje kupovnu moć svih fiat valuta, uključujući kunu, euro i franke. 

Držanje novca na bankovnim računima već je neko vrijeme izrazito neisplativo zbog kombiniranog učinka inflacije i povijesno niskih kamatnih stopa zbog kojih novčana štednja ne ostvaruje praktički nikakav prinos. Ta je neisplativost posebno izražena u periodu povišene inflacije u kakvom se trenutno nalazimo, budući da novac ušteđen prije nekoliko godina svakim danom vrijedi sve manje pa s njime nije moguće priuštiti jednak iznos dobara i usluga kojeg je bilo moguće priuštiti u trenutku pohrane tog novca.

Sve se više štediša stoga okreće alternativnim oblicima štednje koji su otporni na inflaciju, a u isto vrijeme i isplativi. Mnogi utočište pronalaze u realnoj imovini, a najpopularniji primjer realne imovine pogodne za dugoročnu štednju je investicijsko zlato.

Investicijsko zlato – zaštita imovine od inflacije

Investicijsko zlato u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika u 2021. godini značajno je dobilo na popularnosti, budući da se radi o klasičnom obliku štednje koji je, povijesno gledano, uvijek bio isplativ u ekonomski nesigurnim vremenima. Primjerice, u protekloj krizi, od 2007. do 2011. godine, cijena zlata u svega par godina narasla je za više od 200%, a prosječni rast cijene u posljednjih 20 godina iznosi čak 8.3%, što je značajno više od inflacije u istom tom periodu.

Investicijsko zlato, osim svoje isplativosti, štedišama i investitorima je privlačno i zbog činjenice da je potpuno neoporezivo, vrlo likvidno jer ga je moguće zamijeniti za gotovinu bilo kad kroz otkup zlata te je prenosivo i sigurno.

Mnogi analitičari smatraju kako je zlato trenutno podcijenjeno budući da je njegova cijena još uvijek ispod svog apsolutnog vrhunca dosegnutog 2020. godine, što bi značilo da je trenutno vrlo dobro vrijeme za kupnju ovog plemenitog metala. Ukoliko inflacija nastavi rasti i u narednoj godini, a u isto vrijeme realne plaće i vrijednost ušteđevine nastave padati, vrlo je izgledno kako će najbolje proći oni koji će bar dio svoje imovine imati pohranjen u obliku zlata koje se kroz povijest nebrojeno puta pokazalo kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima.