05.12.2022.
Banke u Hrvatskoj bilježe nikad veće zarade. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvih devet mjeseci ove godine banke su ostvarile dobiti od preko pet milijardi kuna, odnosno čak 25% više nego u istom razdoblju lani. Od 21 banke koja posluje u Hrvatskoj, njih čak 19 iskazuje dobit, dok su na gubitku samo dvije kreditne institucije.
Banke u Hrvatskoj ostvarile znatne profite
Među najvećim ovogodišnjim dobitnicima nalaze se: Zagrebačka banka koja je ostvarila dobit od približno 1.55 milijardi kuna, zatim slijedi Erste & Steiermärkische Bank s 1.07 milijardi kuna, Privredna banka Zagreb (PBZ) s 1.04 milijarde kuna, OTP s 662.7 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austria s 275.5 milijuna kuna i Hrvatska poštanska banka (HPB) s 126.4 milijuna kuna.
Nadalje, u prva tri kvartala ove godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se za 50.6 milijardi kuna i sada iznosi vrtoglavih 551.4 milijardi kuna. Prinos na kapital (ROE) narastao je u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 10.2%, kao i prinos na imovinu koji sada iznosi 1.3%. Pored toga, iz HNB-a objašnjavaju kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti banaka na visokim razinama, kako sve banke imaju stopu ukupnog kapitala veću od propisanog minimuma te kako je razina likvidnosti sustava također na vrlo visokoj razini.
Mizerne kamatne stope na bankovnu štednju
Premda banke u Hrvatskoj posluju odlično, kamatne stope na bankovnu štednju gotovo su zanemarive. Naime, nominalne kamatne stope na bankovnu štednju u prosjeku iznose 0.02%, a taj bi iznos trebali umanjiti za stopu inflacije koja u ovom trenutku iznosi 13.2% kako bismo dobili realnu kamatnu stopu. Slijedom toga, ispada da nakon što štediša dobije mizernu kamatu na svoju štednju, njegova je ušteđevina zapravo preko 13% slabija u kupovnoj moći nego iznos koji je prvotno uložio. Drugim riječima, bankovna štednja čini nas relativno siromašnijima u odnosu na inicijalno stanje.
Drugi problem leži u činjenici da se banke kao depozitne institucije “hrane” različitim oblicima depozita i temeljem njih odobravaju kredite. Pritom su kamate koje isplaćuju na pasivno držanje novca u banci neznatne, dok su kamate na novac koje one posuđuju mnogo veće jer na taj način banka ostvaruje bolju neto kamatnu maržu.
Međutim, postavlja se pitanje: zašto bismo mi držali svoj novac u banci, ništa ne dobivali nazad za njega i pritom financirali banke koje izdaju kredite na temelju naših depozita?
Ulaganje u zlato – najisplativiji oblik dugoročne štednje
Svaki štediša treba si postaviti jedno vrlo logično i jednostavno pitanje: kako očuvati vrijednost vlastite ušteđevine na dugi rok? Rješenje nije bankovna štednja, bilo u eurima, bilo u kunama jer se fiat valute očigledno pretvaraju u bezvrijedan papir uslijed akumulirane inflacije. Pametnije je uložiti u tip imovine koji će učiniti štednju isplativom, sigurnom i dugoročno održivom.
Jedan od najefikasnijih instrumenata dugoročne zaštite vrijednosti i ostvarivanja pozamašnog prinosa jest investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga. Fizičko zlato povijesno se dokazalo kao otporno na visoku inflaciju i sve vrste društvenih, gospodarskih i financijskih kriza. Cijena zlata, gledano u eurima, u posljednjih je dva desetljeća kumulativno narasla za 432%. Rast je pritom bio najizraženiji tijekom kriznih perioda od 2008.-2011. kada je cijena zlata narasla za 200% te 2020. godine kada je cijena narasla 30%. Kako sada stvari stoje, nema razloga da se ovi trendovi ne nastave i u budućnosti, a čini se i da je pred nama još jedna globalna recesija.
Investicijsko zlato oslobođeno je plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit i svih drugih oblika poreza i nameta, što znači da sva zarada ostaje štediši. Također, cijena zlata trenutno je podcijenjena odnosno radi se o idealnoj prilici za kupovinu sa svojevrsnim popustom. Investicijsko zlato vrlo je likvidan oblik imovine i moguće ga je prodati bilo gdje u svijetu kroz otkup zlata. Lako je za prenositi, jednostavno za skladištiti, otporno na koroziju i uvijek dostupno vlasniku.
Zlato je kroz povijest uvijek bilo i zaštita imovine od inflacije i svih mogućih ekonomskih problema kao što su kriza, inflacija i propast valute i nema razloga da istu ulogu zlato ne ispuni i u budućnosti, za razliku od štednje u banci.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
