Pregled prve polovice godine: dionice i kriptovalute u padu, cijena zlata narasla 8.7%

04.07.2022.

Prvih šest mjeseci turbulentne 2022. godine sada su iza nas. U tom razdoblju priče o posljednjem valu pandemije, mjerama zatvaranja i krizi opskrbnih lanaca zamijenile su vijesti o ratu u Ukrajini, energetskoj krizi, prehrambenoj krizi te posljedičnoj visokoj inflaciji. Kako se trenutno čini, dramatičnom razvoju događaja kao da nema kraja. Tektonika svjetskog gospodarstva i financijskih tržišta ozbiljno je uzdrmana naglim promjenama, a pojedini analitičari već govore o nadolazećoj stagflacijsko-dužničkoj krizi – svojevrsnoj sintezi naftnih kriza i stagflacije iz 70-ih i 80-ih te dužničke krize iz 2008.godine.

Dionice u najvećem padu u proteklih 50 godina

Tržište dionica trenutno prolazi kroz najtežu fazu još od ranih 70-ih. Među glavnim faktorima koji su doprinijeli ovom financijskom šoku svakako se ističe inflacija. Troškovi življenja u SAD-u i pojedinim zapadnim zemljama sada su na najvišoj razini još od 80-ih. Predviđanja najmoćnijih središnjih banaka u svijetu, zajedno s američkim FED-om, o prolaznom fenomenu visoke inflacije tragično su se izjalovila, dok se politika tiskanja ‘helikopterskog novca’ i držanja niskih kamatnih stopa pokazala potpuno promašenom uslijed ozbiljnih poremećaja dobavnih lanaca. S druge strane, iako središnje banke više nemaju izbora i prisiljene su dizati kamatne stope, i dalje među njima postoji strah od poskupljenja javnog zaduživanja, što bi zauzvrat moglo doprinijeti stagnaciji gospodarstva. 

Zahvaljujući svemu tome, S&P 500, jedan od ključnih burzovnih indeksa u Americi koji prati rast 500 najjačih kompanija u SAD-u, pao je za više od 20% unazad šest mjeseci, dok je drugi najpoznatiji indeks Nasdaq u isto vrijeme pao za više od 30%.

Kretanje S&P 500 indeksa u prvoj polovici 2022. godine; izvor: Google

“Predsjednik Feda Jerome Powell treba vratiti kontrolu nad inflacijom… trenutno u potpunosti gubi kontrolu“, navodi ekonomski savjetnik Allianza Mohamed El-Erian za CNBC. Povjerenje američkih potrošača (a vrlo je slično i u EU) nalazi se na izrazito niskim razinama, dok istovremeno raste društvena percepcija povećanja stope inflacije. Problem ovog psihološkog fenomena jest što je njegov učinak multiplikativan odnosno proizvođači i trgovci dodatno dižu cijene, anticipirajući budući rast inflacije koji će kad-tad morati pokriti. Neizvjesnost i potencijalni negativni rizici ulaganja u dionice stoga su sve rašireniji jer nitko od investitora zapravo ne zna kako i kada bi se kompletna situacija mogla raspetljati.

Veliki gubici na tržištu kriptovaluta

Tržište kriptovaluta zabilježilo je gotovo neviđene dvotrećinske gubitke. Gledajući ukupno, tržište kriptovaluta srozalo se za dva bilijuna dolara i sada vrijedi malo manje od 997 milijardi dolara. Primjer koji zorno prikazuje situaciju jest najpoznatija kriptovaluta bitcoin čija je cijena pala za preko 60% u manje od pola godine. Druge najpoznatije kriptovalute slijede praktički identičan obrazac.

Kretanje cijene bitcoina u prvoj polovici 2022. godine; izvor: Google

Analitičari smatraju da je uzrok tome jasno izražena averzija ulagača naspram rizika. Kao što se često naglašava, tržište kriptovaluta je volatilno, što znači da može naglo rasti, ali i jednako naglo padati, ovisno o općem raspoloženju investitora. Kako sada stvari stoje, bitcoin kao glavna kriptovaluta možda bi i mogao preživjeti i oporaviti se kada prođu globalne turbulencije, no samo oni najžilaviji altcoini imaju šansu za opstanak u ovako dinamičnim okolnostima.

Cijena zlata narasla 8.7%

I dok svjetsko gospodarstvo i najjača financijska tržišta potresaju kriza za krizom, zlato se ponovno pokazalo kao sigurno utočište očuvanja vrijednosti tijekom svih vrsta društveno-ekonomskih kriza, osobito visoke inflacije. Cijena zlata u eurima od početka godine do kraja lipnja narasla je za ni manje, ni više nego 8.7%. U posljednjih godinu dana taj je rast još veći i iznosi 14,7%.

Kretanje cijene unce zlata u eurima u prvoj polovici 2022. godine; izvor: WGC

Najveći rast cijene zlata zabilježen je nakon početka invazije na Ukrajinu, a graf-linija se od tada zadržava na stabilnim visokim razinama. Tržište zlata tako je nanovo afirmiralo već poznati povijesni trend, istovremeno potvrđujući čvrsto povjerenje svojih ulagača.

Što nas čeka u drugoj polovici godine?

U narednih šest mjeseci, nažalost možemo očekivati nastavak zakuhavanja globalne recesije, a svjetlo na kraju tunela možda bi moglo doći tek u narednim godinama. Iako širenje panike ne doprinosi rješavanju problema, priče o brzom oporavku i jednostavnom raspletu iznimno kompleksnih problema s kojima se trenutno suočava svijet, najbolje je ostaviti za neka druga, kudikamo povoljnija vremena. 

U međuvremenu, potrošači i ulagači moraju razmišljati kako se što efikasnije izboriti s visokom inflacijom i zaštititi vrijednost svoje imovine na dugi rok. Kako stvari sada stoje, inflacija ne ide nikamo, tržište dionice još će neko vrijeme pratiti negativan trend, a kriptovalute ostat će visokorizičan instrument ulaganja. To znači da investitori moraju donositi staložene i razborite odluke kako bi kompenzirali gubitke te iskontrolirali i ublažili moguću štetu.

Zlato, s druge strane, ima još mnogo kapaciteta za rast. Pritom treba imati na umu da većina ozbiljnih financijskih stručnjaka savjetuje držanje barem 5% ulagačkog portfelja u zlatu kao sigurnom instrumentu, a tijekom kriznih perioda kada je rizik drugih investicijskih oblika znatno viši, taj postotak trebao bi biti i veći. Za vrijeme velike krize 2008., ulagači koji su držali pristojne količine zlata u svom portfelju, uspjeli su kompenzirati svoje gubitke na financijskim tržištima. Ista stvar naravno vrijedi i za obične potrošače koji su ulagali u količinski manje vrijednosti investicijskog zlata, no čiji su rastući životni troškovi također pristikali njihove kućne budžete. 

Kako bi ilustrirali o čemu je riječ, dovoljno je kazati da je 2008. do 2011. cijena zlata narasla za vrtoglavih 200%, što znači da smo u tom razdoblju držanjem, primjerice, 15% zlata u vlastitom portfelju, mogli kompenzirati 30-postotne gubitke na drugim ulagačkim instrumentima i istovremeno ostvariti prinose. Ipak ne treba bježati ni od činjenice da bi držanjem 100-postotnog udjela u zlatu, generirali 200-postotne prinose, ali takva investicijska odluka ovisi o samom ulagaču.