Nakon što je još prije uveden porez na dividendu i porez na kamate na štednju u iznosu od 12% + prirez, u Hrvatskoj je 2016. uveden i porez na kapitalnu dobit. Po novom zakonu, ako građanin uloži novac u dionice, investicijske fondove, obveznice, financijske izvedenice ili čak kriptovalute i pri tome ostvari dobit, dužan je na neto zaradu državi platiti 12% poreza + prirez, koji ovisi o mjestu prebivanja.
Razlozi za uvođenje novog poreza su dobro poznati. Država smatra da oni koji imaju štednju ili kapital za ulaganje na financijskim tržištima očito spadaju u bogatiji sloj građana, stoga upravo njih treba najviše opteretiti porezima. Uz to, vlada novim porezom pokušava barem malo zatvoriti proračunsku rupu. Naime, troškovi funkcioniranja države su sve veći i vrlo ih je teško smanjiti, stoga su vladajuće garniture odabrale lakši put – povećati prihode proračuna kroz uvođenje novog poreza.
Građani su naravno nezadovoljni. U situaciji u kojoj su kamatne stope na povijesno niskim razinama, a Zagrebačka burza se još uvijek nije oporavila od velike financijske krize, ova mjera će dodatno obeshrabriti građane da štede i ulažu novac na domaćem tržištu kapitala.
Porez na kapitalnu dobit u ostalim zemljama
Kada je u pitanju porez na kapitalnu dobit, Hrvatska nažalost nije iznimka. Sve više država uvodi ovaj namet, a porezne stope su još više nego kod nas. U tabici su navedene samo neke od zemalja s navedenim porezom.
| Zemlja | Porezna stopa |
| Njemačka | 25 % |
| Italija | 26 % |
| Španjolska | 23 % |
| Švedska | 30 % |
| SAD | 15-20 %* |
*ovisi o prihodima pojedinca
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Capital_gains_tax
Jedan od razloga zašto je u Hrvatskoj odabrana porezna stopa od 12% je bio demotiviranje građana da prebivalište prijave u nekoj drugoj zemlji s nižom stopom. No s obzirom da je trenutno stopa poreza na kapitalnu dobit kod nas osjetno niža nego u većini zemalja, za očekivati je njen porast. To će značiti da će ulaganje u investicijske fondove, dionice i sl. biti još manje isplativo.
Porez na zlato?
U situaciji u kojoj u cijeloj Europi imamo trend rasta poreznog opterećenja, bilo da se radi o porezu na kapitalnu dobit, dohodak ili PDV, jedna investicijska klasa je iznimka. Radi se o investicijskom zlatu. Naime, na razini cijele EU doneseno je pravilo da je investicijsko zlato pri kupnji oslobođeno PDV-a, a na ostvareni profit pri kasnijoj prodaji zlata nije potrebno platiti niti porez na kapitalnu dobit. Pod investicijskim zlatom smatraju se poluge čistoće zlata od minimalno 99,5%, te zlatnici čistoće od minimalno 90% iskovani nakon 1800. godine. Austrijski zlatni dukati Franjo Josip, koji su vrlo popularni u Hrvatskoj, sastoje se od 98,6% zlata.
Ostali investicijski plemeniti metali kao što su srebro, platina i paladij, također su oslobođeni poreza na kapitalnu dobit, ali nisu oslobođeni PDV-a.
Zašto je investicijsko zlato oslobođeno poreza?
Postavlja se pitanje zašto na investicijsko zlato u EU nema poreza, a na praktički sve druge investicije postoji? Jedino logično objašnjenje je želja europskih političara da se što više zlata privuče i zadrži na starom kontinentu. Naime, u situaciji u kojoj na dionice i investicijske fondove postoji porez, a na investicijsko zlato ga nema, više će se europskih građana odlučiti na ovakvo ulaganje. Vjerojatno tisuće ljudi iz ostatka svijeta također u Europi kupuje i čuva svoje zlato.
Iduće logično pitanje je zašto EU želi zlato na svojem teritoriju? Zlato je zapravo najstabilniji mogući novac. Za razliku od papirnih novčanica, koje mogu biti štampane u praktički neograničenim količinama, količina zlata na raspolaganju čovječanstvu je stabilna, stoga je stabilna i njegova kupovna moć. Upravo zbog toga mnoge ozbiljne države posjeduju zlatne rezerve.
Budući da je euro vrlo nestabilna valuta zbog političke razjedinjenosti EU, moguće je da Unija namjerno želi privući što veće količine zlata na svoj teritorij, kako bi ga bilo dovoljno za stabilizirati euro kao valutu u slučaju nove financijske krize. Dakle, moguće je da povoljnim poreznim tretmanom za zlato EU zapravo indirektno poručuje da nema potpuno povjerenje u vlastitu valutu. A ako europski političari i institucije nemaju puno povjerenje u euro, trebamo li ga mi imati?
Ako i vi želite zaštiti svoj kapital od poreza i nestabilnog eura, na našim stranicama pogledajte po kojim cijenama možete kupiti investicijsko zlato u obliku poluga i kovanica.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
