Kada su u pitanju investicijski plemeniti metali, najčešće se govori isključivo o zlatu. Zlato je služilo kao novac tisućama godina i još uvijek je u svim dijelovima svijeta poznato kao dobra dugoročna investicija i pouzdan način čuvanja vrijednosti. U posljednjoj financijskoj krizi, zbog nepovjerenja u mogućnost centralnih banaka i država da stabiliziraju uzdrmana financijska tržišta te rizika od bankrota banaka, mnogi investitori su se po prvi put odlučili na kupnju zlata. Velika potražnja je dovela do naglog skoka cijene zlata, što je privlačilo još više investitora koji su dodatno dizali cijenu pri čemu je cijena zlata dosegnula rekordno visoku razinu.
No osim zlata postoje i drugi plemeniti metali kao što su srebro, paladij i platina u koje se može investirati. Neki smatraju da ostali plemeniti metali možda čak imaju veći potencijal za rast cijene nego zlato.
Plemeniti metali u industriji
Naime, 90% izvađenog zlata se koristi za izradu nakita i zlatnih poluga, dok se samo 10% koristi u industriji. To znači da je velika većina zlata ikad iskopana i rafinirana i dalje u optjecaju. Kada su u pitanju srebro i platina, više od polovine ukupne godišnje proizvodnje se iskoristi u industriji, približno trećina se iskoristi za izradu nakita, dok se samo 10% iskoristi za izradu poluga i služi za investicijske svrhe. Paladij se koristi isključivo u industriji i gotovo da nije prepoznat kao dobra investicija. Čak 75% ukupne godišnje proizvodnje paladija iskoristi se za proizvodnju katalizatora koji se ugrađuju u ispušne sustave motornih vozila. Platina se također koristi za katalizatore, ali ima visoku primjenu i u medicini, kemijskoj industriji i elektronici (npr. tvrdi diskovi i LCD ekrani).
Velika industrijska primjena srebra, platine i paladija je dovela do situacije u kojoj je ukupna količina zaliha ovih plemenitih metala neusporedivo manja od količine zaliha zlata koje postoje na globalnoj razini. No ipak, cijena im je niža od cijena zlata, što je po mnogim investitorima nelogično.
Osim veće realne potražnje, koja je mnogo stabilnija od špekulativne potražnje za zlatom, platina i paladij imaju još jednu prednost u odnosu na zlato. Od ukupne svjetske proizvodnje platine, čak 70% dolazi iz Južnoafričke Republike, u kojoj se rudari sve češće odlučuju na štrajkove zbog loših plaća i radnih uvjeta, što često zaustavlja proizvodnju i uzrokuje rast troškova proizvodnje koji će se prije ili kasnije odraziti i na cijenu platine na globalnom tržištu. Kada je u pitanju paladij, približno 40% proizvodnje dolazi iz Južnoafričke Republike, a dodatnih 40% iz Rusije, koja radi političkih napetosti sa Zapadom može ili smanjiti izvoz ovog metala ili radi sankcija može biti prisiljena smanjiti izvoz i ulaganje u nove rudnike. To bi dovelo do nagle nestašice ove kovine na Zapadu i do naglog skoka cijene. Naime, automobilskoj industriji paladij predstavlja vjerojatno zanemariv udio u ukupnom trošku poslovanja, stoga ne bi bio problem platiti ga nekoliko puta skuplje kako bi se proizvodnja automobila nastavila.
Kamatne stope
Još jedan bitan faktor kojeg treba uzeti u obzir su kamatne stope. Naime, kada su kamatne stope visoke, investitori imaju tendenciju kapital prebacivati u oročenu štednju ili državne obveznice, investicije koje nose kamatu. Budući da su kamatne stope još uvijek niže od povijesnog prosjeka i sa sadašnje razine realno je očekivati porast, interes za posjedovanjem zlata bi idućih godina mogao rasti sporije nego u vrijeme zadnje recesije. Zbog toga, moguće je da će u idućim godinama potražnja za zlatom sporo rasti, dok će realna potražnja od strane industrije za platinom i paladijem vjerojatno stabilno rasti.
Dio analitičara i investitora u srebro, platinu i paladij smatraju da zbog svih gore navedenih razloga, upravo ti plemeniti metali dugoročno imaju veći potencijal za rast nego cijena zlata.
Porez na plemenite metale
Drugi pak smatraju da porezna politika nekih zemalja na svijetu ide u prilog zlatu. Naime, u Europskoj uniji, koja je zbog razvijenih financijskih tržišta i visoke kupovne moći stanovništva vrlo bitno tržište za plemenite metale, na ulaganje u investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga ili kovanica nema poreza, dok je pri kupnji ostalih plemenitih metala (srebra, platine, paladija itd.) potrebno platiti PDV. U pojedinim zemljama članicama porezna stopa iznosi preko 20%, stoga se u trenutku kupnje ostalih plemenitih metala automatski smanjuje eventualni prinos na ulaganje. Upravo zbog toga, mnogi individualni investitori u plemenite kovine odlučuju se isključivo za kupnju zlata.
Hoće li investicijsko srebro, platina i paladij dugoročno biti isplativije ulaganje od zlata zbog veće potražnje od strane industrije, ili će pak zbog većeg interesa individualnih investitora zlato potvrditi svoj status najbolje dugoročne investicije, teško je reći. No bez obzira koji plemeniti metal odabrali, investitori u poluge svih navedenih kovina će dugoročno gotovo sigurno proći bolje od onih koji vjeruju u papirne valute i oročenu štednju. Globalna prezaduženost se može riješiti samo na dva načina – bankrotima država i financijskih institucija, pri čemu postoji mogućnost potpunog gubitka štednje u bankama ili visokom inflacijom, pri čemu papirni novac postepeno gubi vrijednost. Plemeniti metali se ne mogu stvoriti iz ničega, stoga će oni trajno zadržati svoju vrijednost.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
