Jedan od glavnih pokretača rasta cijena dionica u posljednjih godinu dana bilo je očekivanje investitora i špekulanata da uskoro dolazi do spuštanja kamatnih stopa. Mnogi stručnjaci su u intervjuima o situaciji na tržištu priznali da smatraju da su dionice preskupe, ali čim kamatne stope padnu, gospodarski rast će ubrzati, a to će opravdati visoku cijenu dionica.
Do pada kamatnih stopa zaista je došlo. Posljednjih mjeseci referentne kamatne stope spustile su Europska središnja banka, britanska, kanadska, kineska, a ovaj mjesec će gotovo sigurno isto napraviti i najvažnija centralna banka na svijetu, ona američka.
No, dionice su prestale rasti, a na nekim burzama je prošli mjesec došlo do panične rasprodaje u kojima su mnoge dionice pale za 10-20%. Dakle, iako su sudionici na financijskim tržištima dobili upravo ono što su tražili, optimizam je preko noći nestao, a među investitore se uvukao strah. Što se dogodilo?
Je li pad kamatnih stopa najava nove recesije?
Kao direktni povod pada na burzama navodi se masovna likvidacija “carry trade” pozicija koje su bile financirane jeftinim kreditima u japanskim jenima, a budući da je ta valuta naglo ojačala, mnogi su odličili hitno prodati dionice kako bi vratile kredite prije nego što jen dodatno očaja i poskupi vraćanje istih. No, to ne može biti jedini razlog za ovako veliki pad i promjenu raspoloženja na burzama.
Moguće je da sve više investitora i špekulanata shvaća da pad kamatnih stopa zapravo nije dobar znak. Naime, centralne banke su poslovično spore u donošenju odluka. Svoje odluke uvijek temelje na ekonomskim podacima u posljednjih nekoliko mjeseci. Dakle, ako oprezne i spore centralne banke spuštaju kamatne stope i na taj način priznaju da situacija u gospodarstvu nije dobra, može se zaključiti da su problemi u globalnoj ekonomiji počeli još prije par mjeseci. Neki analitičari smatraju da su američke Federalne rezerve sa svojom politikom kamatnih stopa već u zaostatku za realnom situacijom na terenu i da bi trebale djelovati brže kako bi se izbjegla recesija.
No, povijest pokazuje da kad se gospodarska situacija počne pogoršavati, najčešće je nije moguće brzo popraviti. Ako se pogleda početak posljednje četiri recesije u SAD-u, svaka je počela vrlo brzo nakon spuštanja kamatnih stopa. Je li realno za očekivati da će ovoga puta biti drugačije?
Ne pokazuje samo situacija na burzi da dolaze tmurna gospodarska vremena. Zabrinutost po pitanju recesije se može vidjeti i po broju pretraživanja pojma “recesija” na globalnoj razini. Trenutno se taj pojam pretražuje gotovo isto kao što se pretraživao za vrijeme velike recesije 2007. godine, pandemije 2020. godine te početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Vrijeme će pokazati je li trenutni strah od recesije opravdan. No, čak i ako se u idućim mjesecima situacija stabilizira, prije ili kasnije će do recesije nužno doći. Kapitalističko gospodarstvo jednostavno tako funkcionira. Postoje ciklusi gospodarskog rasta pri čemu ponekad dođe do pregrijavanja gospodarstva i inflacije, a ponekad dođe do krize i recesije. Samo je u SAD-u u posljednjih 100 godina bilo 15 recesija, koje su se u prosjeku pojavljivale svakih 6-7 godina. A kako kaže stara ekonomska uzrečica: “Kad Amerika kihne, prehladi se cijeli svijet!”.
Zlato i srebro kao zaštita od recesije
Kada su u pitanju osobne financije, za krizna vremena se najbolje na vrijeme pripremiti. Ne treba čekati da vrijednost dionica i udjela u investicijskim fondovima padne nekoliko desetaka posto, nego unaprijed treba ulagački portfelj prilagoditi nadolazećoj situaciji. Najbolji način je dio raspoloživog novca uložiti u takozvana sigurna utočišta kada je ulaganje u pitanju.
Radi se o državnim obveznicama stabilnih zemalja, švicarskom franku, japanskom jenu te investicijskom zlatu i srebru. Vrijednost ovih imovinskih klasa u pravilu raste u recesijama, što nadoknađuje pad vrijednosti dionica, fondova i nekretnina. Na taj način vrijednost ukupne imovine ulagača će ostati relativno stabilna čak i u kriznim vremenima. Ako je dovoljan postotak portfelja uložen u zlato ili srebro, ukupna vrijednost portfelja može čak i porasti, jer cijena tih metala ima tendenciju velikog rasta u krizama.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
