Cijena zlata ove je godine doživjela veliki porast, tako da je u trenutku pisanja ovog članka burzovna cijena unce izražena u američkim dolarima za čak 30% viša nego na početku godine. Nakon tog velikog porasta, cijena je ostala relativno stabilna na razini od oko 1950 dolara po unci, što znači da je rast cijene bio opravdan, budući da nije došlo do korekcije i pada cijene.
Više je faktora koji su utjecali na rast cijene zlata, a oni najbitniji povezani su s pojavom nove globalne recesije koja je započela zbog pandemije novog koronavirusa. Iako mnogi analitičari smatraju da bi ove godine došlo do recesije i da nije bilo pandemije, upravo su mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju najviše utjecale na rast cijene zlata. U nastavku ćemo objasniti koji bi faktori ovu jesen mogli utjecati na daljnji rast cijene zlata.
Rast javnog duga
Diljem svijeta, brojne su države implementirale mjere potpore za pojedince i poduzeća koja su se našla pogođenima zatvaranjima gospodarstva zbog pandemije. Te potpore predstavljaju ogromne rashode za državne proračune zbog čega će većina država ovu godinu završiti u minusu, tj. s deficitom državnog proračuna.
Takav će razvoj situacije biti najizraženiji u SAD-u, budući da se radi o najvećem i najutjecajnijem gospodarstvu svijeta čije stanje utječe na gospodarstvo cijelog svijeta. Naime, deficit državnog proračuna SAD-a u kolovozu ove godine dosegnuo je astronomsku razinu od tri tisuće milijardi dolara, a 2020. godina još nije došla do svog kraja. Usporedbe radi, najveći godišnji deficit SAD je imao 2009. godine kad je iznosio 1.4 bilijuna dolara, duplo manje nego ove godine.
Slika 1: kumulativni proračunski deficit SAD-a po godinama (u milijardama dolara), izvor: kitco.com
Kako bi pokrile ogromne novostvorene deficite, države poput SAD-a moraju se dodatno zadužiti na tržištu kapitala, što može dovesti do slabljenja domaće valute i pada povjerenja investitora u gospodarstvo te države. Ovo se već počelo događati, budući da je američki dolar već počeo gubiti dio svoje vrijednosti ove godine, a FED je podigao svoju najavu razine inflacije za naredni period.
Takav razvoj situacije povoljan je za sve koji ulažu u investicijsko zlato, budući da je upravo zlato oblik ulaganja koji je najisplativiji u doba inflacije i ekonomskih nesigurnosti. Investitori u takvom ekonomskom okruženju izbjegavaju velik dio svoje imovine držati u novcu, pa traže alternativne načine čuvanja vrijednosti, a među njima je najpopularnije upravo zlato.
Niske kamatne stope
Još jedan bitan razlog zbog kojeg bi cijena zlata mogla dodatno rasti je to što su kamatne stope u velikom dijelu svijeta, uključujući SAD, na povijesno niskim razinama. Niske kamatne stope direktno utječu na nizak prinos od ulaganja u državne obveznice, što taj oblik ulaganja čini neisplativim za investitore. To je posebno izraženo kad je inflacija veća od nominalnog prinosa, što znači da je realni prinos zapravo negativan – investitor gubi novac.
Slika 2: kretanje kamatne stope na desetogodišnju državnu obveznicu u SAD-u, izvor: tradingeconomics.com
Ovakvo kretanje kamatnih stopa nepovoljno je za sve investicijske fondove i ulagače koji ulažu u državne obveznice, pa se sve manje investitora odlučuje za takav tip ulaganja. Takav je trend također povoljan za cijenu zlata jer može stvoriti veću potražnju za ulaganjem u plemenite metale, budući da investitori traže alternativu državnim obveznicama. Povećana potražnja dovodi do rasta cijene, što je povoljno za sve koji su već uložili u zlato.
Pad dionica
Dionice predstavljaju jedan od najpopularnijih oblika ulaganja, a trenutna situacija na dioničkom tržištu stvorila je veliku dozu straha među investitorima koji su inače skloni ovoj vrsti ulaganja. Naime, cijene dionica u SAD-u većinu ove godine su rasle, iako se gospodarstvo nalazi u velikim problemima.
Mnogi analitičari stoga smatraju da se radi o financijskom balonu čije je puknuće neizbježno, a kad do puknuća dođe, investitori koji drže veliki dio svoje imovine u dionicama mogli bi izgubiti većinu vrijednosti. Iz tog razloga, sve se veći broj investitora odlučuje za prebacivanje kapitala iz dionica u sigurnije oblike ulaganja, a najbolji primjer toga je Warren Buffett koji je nedavno uložio pola milijarde dolara u zlato.
Zaključak
Kada uzmemo sve navedene faktore u obzir, razumljivo je zašto mnogi smatraju da će cijena zlata ovu jesen nastaviti rasti, iako se već nalazi na rekordno visokoj razini. Veliki se investitori odlučuju za ulaganje u zlato u obliku kupnje dionica rudarskih kompanija ili udjela u fondova koji ulažu u zlato, dok se oni manji uglavnom odlučuju za kupnju zlata u fizičkom obliku – zlatnike i zlatne poluge.
Ukoliko dođe do povećanja cijene zlata uzrokovane navedenim faktorima, najbolje će proći oni koji u svome investicijskom portfelju drže određeni udio investicijskog zlata. Osim što se pokazalo izrazito isplativim za vrijeme ekonomskih kriza, investicijsko zlato je izrazito likvidno, prenosivo, jednostavno za skladištiti te u potpunosti neoporezivo. Ne čudi stoga da se sve veći broj investitora u svijetu, ali i u Hrvatskoj, odlučuje za njega u ovim nesigurnim vremenima.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
