19.2.2024.

Svjetsko gospodarstvo moglo bi se suočiti sa stanovitim problemima u tekućoj godini. Rast globalnog BDP-a znatno će usporiti, a recesijski pritisci mogli bi dodatno ojačati. Što nas čeka i kako će se sve to odraziti na cijenu zlata, pročitajte u nastavku.

Turbulencije na globalnim tržištima

Preko 60 vodećih svjetskih ekonomista u nedavnoj su anketi izrazili stav da će u 2024. svjetsko gospodarstvo usporiti svoj rast, dok će se geopolitičke napetosti istovremeno pojačati. Uvjeti na financijskim tržištima ostat će strogi, a nejednakosti u brojnim zemljama mogle bi se produbiti. Istraživanje je proveo Svjetski ekonomski forum uoči nedavnog sastanka u švicarskom skijalištu Davos, prenosi Business Insider.

Nadalje, prognoze su da će središnje banke u EU i SAD-u smanjiti kamatne stope tijekom polovice godine, no teško je reći hoće li “meko slijetanje” bez recesije biti izvedivo. Riječ je o vrlo složenom procesu koji zahtijeva veliku preciznost monetarne politike, a ukoliko dođe do bilo kakvih grešaka ili krivih procjena, visoka inflacija mogla bi se ponovno vratiti u zapadna gospodarstva. Činjenica jest da su raniji pokušaji mekog slijetanja većinom bili neuspješni.

Geopolitičke napetosti također bi mogle izazvati ekonomsku neizvjesnost u vidu volatilnosti dioničkih tržišta te rasta cijena, što je u neku ruku već predskazala kriza na Crvenom moru i blokada Sueskog kanala. Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, također je izrazila bojazan kako bi moglo doći do razbuktavanja spomenute situacije na Bliskom istoku. Na Wall Streetu vlada zabrinutost, a šef JPMorgan Chasea, Jamie Dimon, smatra kako bi ratovi u Ukrajini i Izraelu mogli izazvati najozbiljniju krizu još od 1938. Ray Dalio je pak upozorio kako bi moglo doći do rata između Kine i SAD-a.

Svjetsko gospodarstvo moglo bi se naći “na koljenima”?

Drugo gospodarstvo svijeta, Kina, sada se po prvi put u desetljećima suočava sa izvjesnim problemima. U prvom je redu riječ o deflacijskim pritiscima, prevelikoj ponudi, padu potrošačkih cijena, gomilanju dugova, padu izvoza i povlačenju nekih stranih investitora. Nekretninski div Evergrande, nedavno se našao pred likvidacijom zbog golemog duga od čak 300 milijardi dolara, rekordna razina u tom sektoru u cijelom svijetu. Građevinski sektor koji čini između 25 i 35% kineskog BDP-a, godinama se bavio pretjeranom izgradnjom, dok je istovremeno stanovništvo padalo zbog demografske politike. Upravo je iz tog razloga sada došlo i do kolapsa cijena nekretnina, što se osobito negativno odrazilo na one koji su nekretnine koristili kao oblik štednje kapitala.

Određeni japanski analitičari smatraju da su podaci o kineskom ekonomskom rastu prošlih godina frizirani te da je zapravo došlo do pada zahvaljujući građevinskom sektoru, što bi dugoročno moglo zadati značajan udarac međunarodnom financijskom kapitalu i izazvati krizu puno snažniju od one 2008. Problemi koji su također na stolu su i kriza na Tajvanu, potencijalni sukob sa SAD-om ili nastavak trgovinskog rata ukoliko dođe do promjene američke administracije nakon tamošnjih izbora.

Ipak, problemi za svjetsko gospodarstvo nisu vezani samo za Kinu. U njihovom susjedstvu, donedavno treća ekonomija svijeta, Japan, također je pao u recesiju i izgubio svoju poziciju na toj ljestvici, ustupivši je nešto manje oslabljenoj Njemačkoj. Razlozi su pad potrošnje i slabljenje jena prema dolaru. Nadalje, nedavni podaci pokazuju da se i šesta ekonomija svijeta, Ujedinjeno Kraljevstvo, također našlo u tehničkoj recesiji. S obzirom na krizu, nestabilnost i neizvjesnost koje u posljednje vrijeme sve više zahvaćaju svijet, mnogi zapadni investitori i štediše počinju razmišljati o tome kako sačuvati vrijednost svoje imovine, dođe li do “crnih scenarija”.

Cijena zlata mogla bi značajno porasti

Popuštanje kamatnih stopa u zapadnim ekonomijama moglo bi kratkoročno utjecati na pad isplativosti ulaganja u državne obveznice, što bi zauzvrat moglo usmjeriti značajan dio investitora ka investicijskom zlatu kao sigurnijem instrumentu koji istovremeno donosi i veći prinos, točnije preko 8% prosječno godišnje u posljednja dva desetljeća, gledano u eurima.

S obzirom da su geopolitičke napetosti na nekim od najviših razina u desetljećima te da se i dalje ne može isključiti povratak inflacije nit dodatno razbuktavanje recesije koja je zahvatila većinu najjačih svjetskih gospodarstava, čini se kako potražnja za instrumentima poput zlata i posljedično rast cijene zlata, neće pokazivati znakove jenjavanja ni u ovoj godini, sedmoj takvoj za redom.

Ratovi i gospodarske krize tijekom povijesti u brojnim su navratima pokazale ranjivost i krhkost kupovne moći papirnatog novca i bankovne štednje, no isto su tako dokazale snagu investicijskog zlata kao oblika očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima. Po svemu sudeći, čini se da će se ovaj trend nastaviti u narednim godinama i desetljećima.

Središnje banke u svijetu, osobito Narodna banka Kine, ali i obični kineski građani, u velikoj mjeri gomilaju zlatne poluge i zlatnike. Prema tržišnim insajderima, vjerojatno se radi o znatno većim, i to barem nekoliko puta većim brojkama, od onog što se službeno prikazuje. Stanje u građevinskom sektoru te ispuhivanje nekretninskog balona ondje, samo je još jedan u nizu pokazatelja zašto je ulaganje u zlato doista mudra odluka kada pričamo o dugoročnoj štednji i očuvanju kupovne moći tijekom neizvjesnih vremena.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.