Cijena zlata izražena u američkim dolarima porasla je 18% tijekom 2019. godine, dok je porast u eurima (i hrvatskim kunama) iznosio čak 21%. Do razlike u postotku porasta je došlo zbog jačanja dolara u odnosu na euro od približno 3% tijekom prošle godine.
Porast je bio očekivan i najavljivan, a razloga je bilo više. Posljednje dvije godine se u medijima često moglo saznati da stručnjaci očekuju dolazak nove globalne recesije, a u recesijama cijena zlata tradicionalno raste. Talijanski BDP je pao dva kvartala za redom čime je Italija službeno ušla u recesiju, dok je BDP Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana pao u jednom kvartalu i postojala je vjerojatnost da i te zemlje padnu u recesiju, što bi ukazivalo na globalne razmjere gospodarske krize.
Pad BDP-a je doveo do drugog razloga značajnog porasta cijene zlata – pada kamatnih stopa. Naime, u krizama centralne banke namjerno spuštaju kamatne stope kako bi olakšale zaduživanje i time potaknule investicije i potrošnju, što doprinosi gospodarskom rastu. No, zajedno s kamatnim stopama na kredite padaju i kamatne stope na štednju, pa se oročavanje novca u bankama sve manje isplati. Zbog toga dio štediša podiže novac sa štednje i kupuje investicijsko zlato, od kojeg ulagači očekuju veću sigurnost, ali i veći realni prinos od oročene štednje.
Treći razlog su političke trzavice koje su se događale tijekom 2019. godine. Najvažnije među njima su bile trgovinski rat između SAD-a i Kine te Brexit. Svi navedeni razlozi su punili naslovnice medija veći dio prošle godine te brinuli investitore i špekulante na financijskim tržištima, a to je dovelo do prebacivanja kapitala u sigurna utočišta, međuostalim i zlato. Naime, fizičko zlato je po mnogima najsigurniji oblik prijenosne imovine.
Što očekivati u 2020.?
Analitičari Centra Zlata smatraju da će cijena i ove godine porasti. Razloga je ponovno više:
Kamatne stope su i dalje niske i imaju tendenciju daljnjeg pada, što znači da se štednja i dalje neće isplatiti. S obzirom da se gospodarska situacija ne može preko noći promijeniti niti centralne banke preferiraju naglo mijenjati smjer monetarne politike, nije realno očekivati da će štednja u Europi postati isplativa barem još nekoliko godina.
Spuštanje kamatnih stopa ukazuje na to da su i centralne banke zabrinute po pitanju gospodarske situacije iz čega se može zaključiti da je rizik globalne recesije značajno veći nego je bio prije primjerice dvije godine kada je većina centralnih banaka najavljivala rast kamatnih stopa.
Moguće je da se stvara financijski balon na američkom tržištu dionica. Naime, SP500 indeks, koji se sastoji od 500 najtrgovanijih američkih dionica, tijekom 2019. godine porastao je 29%, dok je Nasdaq100 index, koji uključuje samo tehnološle dionice poput Facebooka, Googlea i Microsofta porastao 35%. Od dna posljednje recesije (2009.) američke dionice su u prosjeku porasle približno 390% i sada su po mnogim parametrima povijesno gledajući iznimno skupe. Prije ili kasnije će doći do ispuhivanja tog balona, a kada dionice padaju cijena zlata najčešće raste. Više o toj negativnoj korelaciji pročitati možete na ovoj stranici.
Ne treba zaboraviti ni političke rizike, koji (ako se materijaliziraju) također mogu negativno utjecati na globalno gospodarstvo. Primjerice, nedavno ubojstvo iranskog generala i osveta prema američkim vojnim bazama mogu prerasti u otvoreni sukob SAD-a i Irana. Financijska tržišta se boje takvog scenarija jer bi u u tom slučaju Iran vjerojatno pokušao (možda i uspio) blokirati Hormuški tjesnac kroz koji prolazi 30% svjetske nafte. Ako bi do blokade došlo, cijena nafte bi se u samo par dana možda čak i udvostručila, što može dovesti do naglog porasta cijena svih proizvoda i usluga na Zapadu. Centralne banke bi se protiv tog porasta išle boriti dizanjem kamatnih stopa, a to bi rezultiralo manjim zaduživanjem, investicijama i potrošnjom, što potencijalno može uzrokovati recesiju.
Potencijalni novi zastoji u pregovorima o trgovinskom sporazumu između SAD-a i Kine također mogu pridonijeti porastu cijene žutog plemenitog metala tijekom 2020. godine.
Postoji i rizik “crnog labuda”, događaja kojeg je nemoguće unaprijed predvidjeti, a za koji se kasnije ispostavi da ima ogroman utjecaj u ovom slučaju na financijska tržišta i cijenu zlata. Upravo na takve neočekivane vijesti sudionici na financijskim tržištima najburnije reagiraju. Primjer takvog crnog labuda je gore spomenuto ubojstvo iranskog generala, dakle događaja kojeg niti jedan analitičar zadužen za praćenje cijena dionica i zlata nije mogao predvidjeti čak niti dan prije se dogodio, a koji je uzrokovao pad cijena dionica te porast cijene zlata od nekoliko posto u samo par dana nakon objave vijesti.
Na temelju trenutne gospodarske situacije u svijetu, sasvim je realno za očekivati da će cijena zlata porasti i tijekom 2020. godine, a ako dođe do materijalizacije dijela spomenutih rizika, lako je moguće da porast bude veći od prošlogodišnjih 21%.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
__
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!