18.10.2021.
U posljednjih 18 mjeseci, globalni lanci opskrbe pretrpjeli su ozbiljne poremećaje uzrokovane pandemijom koronavirusa i pratećom ekonomskom krizom.
Zbog mnogobrojnih restrikcija, globalni transport dobara u nekim je slučajevima bio gotovo potpuno obustavljen, a u drugima značajno smanjen. Tijekom višestrukih zatvaranja, među jednim segmentom potrošača došlo je i do fenomena ‘paničnog kupovanja’. Potražnja za hranom, lijekovima i medicinskom opremom drastično se povećala, dok je s druge strane za gorivom dramatično pala. U međuvremenu je postalo očigledno da globalni lanci opskrbe nisu dovoljno fleksibilni kako bi se prilagodili ovim naglim promjenama u ponudi i potražnji.
Kriza opskrbnih lanaca danas
Svjetske opskrbne lance trenutno muči problem nestašice kontejnera i brodova. Kontejneri s robom tjednima čekaju na iskrcaj u lukama američke Zapadne obale, a šanse da će roba stići na vrijeme u luke procjenjuje se na samo 40%. Zbog nepredvidljivih vremenskih uvjeta, pretrpavanja brodova i nesretnih okolnosti, više od 4000 kontejnera punih robe bespovratno je izgubljeno u posljednjih godinu dana. Troškovi transporta kontejnera iz Kine u SAD, povećali su se za 228% u odnosu na 2020., a zbog rasta cijena goriva, kopneni transport također je poskupio.
Povjerenje u globalne lance opskrbe značajno je palo još tijekom trgovinskog rata Amerike i Kine, ali tome također nije ništa manje pridonio incident u Sueskom kanalu, ključnoj svjetskoj transportnoj kapilari, kada je jedan brod praktički zaustavio globalnu transportnu mrežu na tjedan dana u ožujku. Sličan efekt imalo je i isključenje najvećeg američkog naftovoda na šest dana u svibnju zbog hakerskog napada koji je izazvao nestašice goriva diljem SAD-a.
Vodeći svjetski ekonomski analitičari sada upozoravaju na rast cijena hrane, materijala i intermedijarnih proizvoda te nestašice energenata poput plina, ne isključujući pritom mogućnost pucanja opskrbnih lanaca. U građevinskim sektoru rastu cijene sirovina, materijala i alata, posljedično dižući cijene nekretnina. U Kini su mnoge tvornice prisiljene smanjiti proizvodnju zbog nestašica električne energije. Pored toga, nedavno je došlo i do nestašice mikročipova koji se koriste u većini elektroničkih uređaja, uključujući mobitele i automobile čija se ovogodišnja proizvodnja bitno smanjila.
Uz sve ovo, zbog širenja zaraze, odlaska zaposlenika u karantenu te uvođenja covid-potvrda, mnogi poslodavci suočavaju se s nestašicom radne snage.
Neizvjesna budućnost i prijedlozi rješenja krize
Prema analitičarima, kriza dobavnih lanaca mogla bi potrajati najmanje do 2023. godine. Stručnjaci sa Svjetskog ekonomskog foruma u više su navrata prognozirali kako je moguće da će kompletan sustav kapitalizma kakvog danas poznajemo doći do točke pucanja prije 2030. godine. Stoga je, prema njima, potrebno izgraditi novi i otporniji sustav, poznat pod nazivom „kapitalizam dionika” (eng. „stakeholders capitalism“) odnosno sustav koji vodi računa o svim sudionicima i njihovoj jednakosti.
Stručnjaci iz OECD-a na sličnom su tragu, predlažući značajno povećanje regulacija te državne i međunarodne uloge u ekonomiji kako bi se osigurali važni lanci opskrbe. Od privatnog sektora očekuje se suradnja i pristanak na transparentno dijeljenje odgovarajućih informacija sa svoje strane.
Slijedom ovog, zbog rastuće digitalizacije poslovanja i pripadajućih kibernetičkih prijetnji, vlada bi trebala primijeniti najstrože mjere kibernetičke sigurnosti kako bi zaštitila dionike opskrbnih lanaca. Vlada također mora imati adekvatan uvid i podatke o primjeni ekoloških standarda i društvene odgovornosti kako bi opskrbne lance potrošačkim dobrima, hranom, odjećom, elektronikom, vozilima i dr., mogli u potpunosti dekarbonizirati (smanjiti emisiju CO2 na 0%).
Utjecaj krize opskbnih lanaca na tržište zlata
Postavlja se pitanje kako sve ovo utječe na investitore u zlato, srebro i druge plemenite metale. Odgovor leži u nekoliko ključnih činjenica.
Investicijsko zlato, srebro i drugi plemeniti metali u ovom slučaju djeluju kao sigurno utočište. Radi se predmetima koji dugoročno čuvaju vrijednost i diverzificiraju rizik u portfelju zbog čega se sve više investitora okreće upravo njima. Oni su osiguravatelji rizika od rastuće inflacije cijena koja neminovno dolazi paralelno s pucanjem dobavnih lanaca.
Većina proizvoda koje kupujemo i konzumiramo proizvodi se vani ili je neka njihova komponenta došla iz inozemstva. To znači da ih je u pravilu potrebno dostaviti ili na neki način prevoziti do lokacije na kojoj se obavlja kupnja. Većina dobara stoga je ovisna o opskrbnim lancima i mogla bi potpasti pod utjecaj aktualne krize.
Posljedice dolaze u vidu visoke inflacije i nestašica koje mogu učiniti naš papirnati novac praktički bezvrijednim. Nasuprot tome, vrijednost zlata i drugih plemenitih metala ne ovisi o drugim financijskim institucijama i državi, a uz to pokazuje i izuzetnu otpornost na ekonomske krize što potvrđuju kako povijesni podaci, tako i trenutni pokazatelji. Plemeniti metali daju nam visoki stupanj financijske neovisnosti i anonimnosti koju je nemoguće nadomjestiti virtualnom valutom ili fiat novcem pod nadzorom banaka i država.
Zlatom se trguje svugdje u svijetu, a njegovo rudarenje vrši se na svim kontinentima. Ipak, važno je napomenuti da je prošle godine došlo do smanjene ponude zlata zbog mjera zatvaranja. Naime, neki rudnici bili su prisiljeni obustaviti svoj rad, dok su prioritet kod ionako oslabljenog transporta roba, preuzele medicinske potrepštine. Mogućnost sličnih pojava u skoroj budućnost ne može se u potpunosti isključiti, što znači da je trenutno dobro vrijeme za kupnju zlata. Također, s obzirom na povećanje potražnje za plemenitim metalima tijekom razdoblja neizvjesnosti, izgledno je da će cijena zlata rasti u nadolazećem periodu.
Sve to u ovom trenutku čini zlato i plemenite metale idealnim ulagačkim instrumentom za zaštitu od visoke inflacije i potencijalnog pucanja lanaca opskrbe te dugoročno ostvarenje visokog prinosa.
Autor:
Centar Zlata
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
