Klimatske promjene – kako će utjecati na vašu ušteđevinu?

Klimatske promjene tema su s kojom se sve češće susrećemo. Kada god se dogodi temperaturni rekord, oluja ili požar tijekom ljeta, stručnjaci upozoravaju da će takve pojave biti sve češće te da cijeli svijet pod hitno mora početi raditi na takozvanim zelenim politikama kojima je cilj ublažiti čovjekov utjecaj na okoliš i klimu.

Mnoge države već dugi niz godina provode mjere kojima je cilj smanjiti emisiju stakleničkih plinova, koji su jedan od uzroka klimatskih promjena. Neke od njih su poticaji za ugradnju solarnih panela, izgradnju vjetroelektrana, postavljanje fasada na kuće, kupovinu električnih auta, zabrana ili barem destimuliranje korišenja plastične ambalaže kod mnogih proizvoda itd. 

Za očekivati je će takvih mjera u budućnosti biti sve više te da će rasti i njihov utjecaj na život pojedinca. Osim direktnih posljedica na svakodevni život (vožnja u električnom autu, kartonske slamke za sok u čaši i sl.) klimatske promjene imat će i mnoge indirektne učinke. Međuostalim, utjecat će na financijska tržišta, što će osjetiti svi oni koji se bave ulaganjem na burzi, ali i oni koji štede u banci, ulažu u narodne obveznice, zlato, srebro itd.

Klimatske promjene i ekonomija

Zapadne zemlje su još davno shvatile važnost zaštite okoliša i prirode općenito. Zbog toga su postupno uvodile sve stroža pravila i ekološke standarde. Ti standardi su zaista doprinijeli smanjivanju onečišćenja zraka, vode i okoliša u kojem živimo (što je dobro i poželjno), no također su doveli i do poskupljenja proizvoda koje koristimo. 

Naime, kompanije postoje radi ostvarivanja profita i poduzet će sve što mogu kako profit ne bi padao. Ako neka tvornica otpad koji stvara pri poslovanju više ne može isti jednostavno baciti na lokalni deponij nego ga mora reciklirati ili odlagati na specijalizirano odlagalište, to će stvoriti dodatne troškove pri poslovanju, a koji će dovesti do više cijene konačnog proizvoda. Dakle, cijenu provođenja zelenih politika na kraju će platiti krajnji potrošač.

Ako kompanija trošak provođenja ekoloških standarda nije prebacila na potrošača, može ga prebaciti na radnike, na način da im smanji ili sporije podiže plaće. Na taj način profitabilnost kompanije ostaje ista kao prije. 

Klimatske promjene mogu rezultirati i sa povećanjem poreza na profit kompanija. Prije ili kasnije, države će htjeti pokrenuti neke nove zelene projekte, a oni će zahtijevati velika ulaganja. Postoji mogućnost da će jedan od izvora takvih financiranja biti specijalni porez na kompanije koje se bave “prljavom djelatnošću” (poput proizvodnje plastike, rudarenja, naftna industrija) ili generalno dizanje poreza za sve kompanije. 

Takve mjere će smanjiti profitabilnost nekih ili svih kompanija, a to znači i sporiji rast cijena dionica. Budući da mnogi ljudi svoj privatni kapital ili štednju ulažu u dionice ili investicijske fondove, na takvom ulaganju bi zbog borbe protiv klimatskih promjena mogli ostvarivati nešto niži prinos nego su imali u prošlosti. Čak i oni koji se ne bave ulaganjem ili trgovanjem na burzi će indirektno osjetiti efekt slabijeg rasta cijena dionica, jer mirovinski fondovi ulažu dio novca u dionice. 

Dakle, značajnije financiranje zelenih projekata od strane države može dugoročno dovesti do nešto nižih mirovina onih koji danas rade i uplaćuju novac u mirovinske fondove. Borba protiv klimatskih promjena je važna i poželjna, no kako to inače biva, cijenu te borbe neće platiti milijunaši i milijarderi, nego će tu borbu financirati obični mali ljudi.

Klimatske promjene i inflacija

Zbog političkih razloga, države često do novca ne dolaze naplatom poreza nego zaduživanjem. Ako projekte za ublažavanje efekta klimatskih promjena odluče financirati na ovaj način, to će također indirektno platiti svi građani. Naime, države vlastite dugove otplaćuju na nešto drugačiji način nego pojedinci ili firme. One u većini slučajeva ne smanjuju nominalni iznos duga, nego čekaju da inflacija obezvrijedi vrijednost duga pa ga vrate samo na papiru, a u realnosti stvarnu vrijednost duga prebace na sve oni koji ulažu u državne obveznice i štednju u banci. 

Primjerice, Republika Hrvatska je 2014. bila dužna 37,3 milijarde eura, a danas je dužna 49,5 milijardi. Dakle dug se značajno povećao, zar ne? Da, u nominalnom iznosu, ali postotak duga u odnosu BDP je u istom periodu pao sa 83,8% na 63,5% pa se vlada s pravom može hvaliti kako je smanjila zaduženost države. 

Najvažniji razlog porasta BDP-a bila je inflacija, tj. pad vrijednosti novca. To znači da je država posudila i potrošila novac kada je vrijedio više, a sada ga vraća kada vrijedi manje. Pritom obični građani koji su štedjeli u novcu ili ulagali u državne obveznice također za svoj novac mogu kupiti osjetno manje nego prije deset godina, a razlika u realnoj kupovnoj moći novca je magično prešla iz džepova građana u džep države. 

Dakle, čak i ako samo štedite novac u banci za stare dane, država će naći način da vam uzme novac za vlastite potrebe, bile one razumne i potrebne kao što je borba protiv klimatskih promjena ili nerazumne i nepotrebne.

Klimatske promjene i cijena zlata

Klimatske promjene mogle bi utjecati i na industriju zlata, no za razliku od ulaganja u ostale imovinske klase, oni koji ulažu u zlato mogli bi profitirati od zelenih politika. Naime, rudarenje zlata se smatra prljavom djelatnošću, stoga je u mnogim zemljama sve teže otvoriti novi rudnik, bilo da se radi o rudniku litija, bakra ili zlata. Ekološki zahtjevi sve su stoži, a to znači da je i isplativost rudarenja sve manja. 

U posljednjih 20 godina, u svijetu je otvoreno 70 novih rudnika zlata, a zatvoreno ih je čak 200. Ako se taj trend nastavi, prije ili kasnije će doći do nestašice zlata, pa bi mu cijena mogla značajno porasti. Budući da je u prosjeku potrebno 15 godina od otkrića nalazišta zlata do pokretanja aktivnosti rudarenja, ako do nestašice dođe, trebat će mnogo vremena da se tržište stabilizira.

Dakle, klimatske promjene su jedan od najvećih izazova s kojim se čovječanstvo susreće i bit će potrebni veliki napori da se globalna ekonomija prilagodi održivom razvoju. Ekološki standardi i zelene politike gotovo će sigurno utjecati i na financijska tržišta, stoga i na ulagačke portfelje, štednju u bankama, mirovinske fondove i ostale oblike ulaganja. Budući da su plemeniti metali potpuno drugačija imovinska klasa od primjerice dionica, obveznica ili štednje u banci, učinak mjera za borbu protiv klimatskih promjena na to ulaganje bit će drugačiji. 

Za razliku od ostalih ulaganja koja će zbog klimatskih promjena biti nešto manje isplativa nego u prošlosti, zlato i srebro bi u nadolazećim godinama i desetljećima mogli biti više isplativi. U posljednjih 20 godina cijena zlata je u prosjeku rasla približno 9% godišnje te je lako moguće da će u idućih dvadeset godina prosječni rast biti viši od 10%.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.