Je li ovo dokaz da je srebro danas izrazito podcijenjeno?

Za razliku od čuvanja novca na štednji u banci, posjedovanje srebra ili zlata ne donosi nikakvu kamatu koja se može usporediti s drugim investicijama. Pri ulaganju u plemenite metale nije moguće primjeniti ni uobičajene izračune koji se koriste pri ulaganju u dionice (P/E omjer, P/S omjer, dividendni prinos itd.). 

Ulaganje u ostale imovinske klase poput nekretnina ili kriptovaluta također je potpuno drugačije. Kada se uzme u obzir i konstantan pad vrijednosti valuta zbog inflacije, ne pomaže puno ni gledanje grafikona kretanja cijene srebra u dolarima ili eurima (jer prije 20 godina te valute su vrijedile osjetno više nego danas). Kako onda procijeniti je li trenutna cijena srebra podcijenjena ili precijenjena?

Kupovna moć srebra kroz povijest

Jedna od metoda je usporedba kupovne moći srebra tijekom povijesti. Pri tome se najčešće uzima period od posljednjih nekoliko desetljeća, no može se ići i mnogo dalje u prošlost. Naime, srebro je služilo kao novac tisućama godina u mnogim dijelovima svijeta te postoje zapisi o cijenama pojedinih dobara i nadnicama izraženih u srebru. 

Tada naravno nije bilo statističkih zavoda koji su vodili detaljne zapise o svim cijenama u tadašnjem gospodarstvu, a na cijene pojedinih dobara i plaće radnika su utjecali mnogi lokalni faktori. No, iz dostupnih podataka ipak se mogu izvesti određeni zaključci. U nastavku su navedne plaće za različita zanimanja tijekom jako dugog vremenskog perioda te na velikom geografskom prostoru.

• U 8. stoljeću prije Krista u drevnom Babilonu nekvalificirani radnici su imali plaću od 1 šekela srebra mjesečno. Na temelju zapisa iz tog vremena može se izračunati da je 1 šekel sadržavao 8,3 grama srebra. Danas ta količina srebra vrijedi približno 7 eura, iz čega bi se na prvi pogled dalo zaključiti da je rad tada nije baš bio cijenjen.
• Iz tog vremena postoji i zapis da su astronomi koji su radili u jednom hramu i koji tu tada vjerojatno bili smatrani vrlo učenim ljudima, godišnje dobivali 500-1000 grama srebra. Burzovna cijena jednog kilograma srebra u trenutku pisanja teksta iznosi 870 eura, iz čega se može izračunati da je mjesečna plaća astronoma iznosila 36-72 eura. Također jako malo iz današnje perspektive.
• Par stotina godina kasnije, u 5. stoljeću prije Krista, u Ateni je nastao zapis da su hopliti (vojnici) bili plaćeni 1 drahmu dnevno (4,3 grama srebra). Dakle, mjesečno su dobivali 129 grama srebra ili po današnoj cijeni 111 eura.
• U prvom stoljeću prije Krista rimski legionari bili su plaćeni jedan denar po danu (0,12 unci ili 3,73 grama srebra). Dakle, mjesečna plaća po današnoj cijeni u eurima iznosila im je oko 96 eura.
• U Bibliji, točnije Evanđelju po Mateju (poglavlje 20:2) spominje se da su radnici u vinogradu također bili plaćeni jedan denar po danu.
• U 13. stoljeću u Francuskoj građevinski radnici bili su plaćeni 7-8 grama srebra dnevno, dakle 180-205 eura mjesečno.
• U 14. stoljeću u Engleskoj radnici na polju bi dobivali 2-3 penija dnevno, a budući da je svaki peni sadržavao 1,5 g srebra, može se izračunati da im je dnevna plaća iznosila 3 – 4,5 grama srebra ili u prijevodu 77-116 eura mjesečno.
• U 16. stoljeću u Španjolskoj dnevnica je iznosila 1-2 reala, a budući da je real sadržavao 3,43 g srebra, može se izračunati da je mjesečna plaća bila 88-176 eura.
• U 17. stoljeću u Nizozemskoj kovač je dnevno mogao zaraditi 4,8 g srebra, što bi bilo približno 124 eura mjesečno dok su gradski zaposlenici dobivali 7 grama srebra dnevno, dakle 180 eura mjesečno.
• U 18. stoljeću u Njemačkoj rudari su dnevno bili plaćeni 8,5 grama srebra, što bi po današnjim cijenama bilo 219 eura mjesečno.
• Na ovoj stranici spominje se analiza analiza plaća izraženih u srebru u drugoj polovici 19. stoljeća. Rađena je na temelju podataka iz velikog broja europskih gradova poput Antverpena, Londona i Milana. Zaključak je da su nekvalificirani radnici u prosjeku dnevno mogli zaraditi 13,8 grama srebra, što bi mjesečno iznosilo 356 eura, dok su majstori u građevinskom sektoru dobivali 24 grama srebra dnevno, ili u prijevodu 619 eura mjesečno.
• Početkom 20. stoljeća radnici u tvornici automobila Ford u SAD-u imali su godišnju plaću od 416 unci srebra, što bi po današnjoj cijeni srebra iznosilo 927 eura mjesečno.
• Također u SAD-u, za vrijeme Velike depresije 1930. (dakle usred velike ekonomske krize kada je nezaposlenost bila iznimno visoka) tipična radnička dnevnica iznosila je 1 dolar dnevno (24g srebra). Preračunato u eure po današnjoj cijeni srebra, to bi iznosilo 619 eura mjesečno.
• U trenutku pisanja teksta, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1326 eura, dok je u Njemačkoj 2678 eura. Iz svih navedenih podataka može se zaključiti da je visina plaća izražena u srebru tijekom vremena značajno rasla. Današnja prosječna dnevnica za radnike u Hrvatskoj iznosi čak 51 gram srebra, što je mnogo više nego u bilo kojem spomenutom primjeru iz povijesti.

Znači li to da je cijena srebra podcijenjena?

Jednako ispravno je reći da je kupovna moć srebra padala pa je danas potrebno dati 10-15 puta više srebra za plaću radnicima nego je bilo potrebno prije nekoliko stoljeća. To može značiti da je danas srebro podcijenjeno i da bi mu cijena mogla značajno porasti.

U prilog toj tezi ide i činjenica da je danas jako malo rudnika kojima je srebro glavni izvor prihoda. Po nekim procjenama, na svijetu danas ima samo 20-25 rudnika koji su primarno fokusirani na rudarenje srebra, dok se sve ostalo srebro dobiva samo kao nusprodukt rudarenja ostalih metala. Za usporedbu, na svijetu trenutno postoji približno 2500 rudnika zlata. Dakle, cijena srebra je danas toliko niska da se jednostavno ne isplati otvarati rudnike koji bi vadili i prodavali isključivo srebro.

Isti zaključak se može dobiti i usporedbom odnosa cijene zlata i srebra kroz povijest.

Kretanje omjera cijene srebra i cijene zlata. Izvor: GoldSilver.

Stoljećima je zlato vrijedilo približno 15 puta više po gramu nego srebro, no prije približno 150 godina došlo je do promjene tog omjera. Zlato je počelo dobivati na vrijednosti u odnosu na srebro, tj. srebro je počelo gubiti na vrijednosti u odnosu na zlato. U trenutku pisanja teksta omjer cijene zlata i srebra je 85:1, što znači da 1 kilogram zlata vrijedi kao 85 kilograma srebra. Da bi se taj omjer vratio na 15:1, cijena srebra bi morala porasti 5-6 puta sa sadašnje razine. Cijena unce srebra trebala bi porasti na približno 150 eura. 

Dakle, cijena srebra je danas toliko niska u odnosu na povijesni prosjek da se jednostavno ne isplati rudariti taj metal. Zagovornici ulaganja u investicijsko srebro u vidu srebrnih poluga i srebrnjaka s razlogom smatraju da bi takva situacija prije ili kasnije mogla uzrokovati nestašicu srebra te značajni porast cijene ovog plemenitog metala.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.