Investitori koji traže sigurnost, ali u isto vrijeme žele da imovina bude pokretna, oduvijek su preferirali plemenite metale i drago kamenje. U današnje vrijeme, najpopularniji metal za ulaganje je investicijsko zlato u obliku investicijskih zlatnih poluga, a kada je u pitanju ulaganje u drago kamenje, najsigurnije ulaganje su investicijski dijamanti.
Na prvi pogled, ove dvije investicije vrlo su slične i nude podjednaku razinu sigurnosti. No to je daleko od istine. Dijamanti, pa čak i oni investicijskog ranga, imaju mnogo skrivenih mana te se ne mogu mjeriti sa zlatom.
Investicijski dijamanti
Prvi je problem nestandardiziranost. Svaki dijamant je različit (veličinom, bojom, čistoćom, rezom…), stoga ne postoji pouzdana referentna cijena. To dovodi do velikih razlika u cijenama pojedinih dijamanta i mnogo prostora za manipulacije od strane trgovaca. Čest je slučaj da su marže trgovaca veće od 100% realne cijene, pri čemu je gotovo nemoguće ostvariti profit. Upravo zbog previsokih marži, trgovci najčešće ne žele otkupljivati drago kamenje od svojih klijenata – žele ih poštediti neugodnosti pri iznošenju cijene po kojoj bi otkupili dragi kamen, a pri kojoj bi klijent gotovo uvijek bio na velikom gubitku u odnosu na kupovnu cijenu. Osim toga, trgovci mogu relativno jeftino nabaviti investicijske dijamante kod veletrgovaca pa nemaju potrebu za otkupom od klijenata. To kupce stavlja u vrlo nepovoljan položaj. Odmah nakon kupnje, njihov dragi kamen često odmah gubi polovinu vrijednosti, a čak i uz takvu cijenu, teško ga se riješiti.
Inzistiranje trgovaca na kupnji od velikih veletrgovaca dovodi do drugog velikog problema s dijamantima. Veletrgovci ih ostalim trgovcima prodaju relativno jeftino jer ih ima previše, a ponuda se umjetno kontrolira kako im cijena ne bi previše pala. Do manipulacije dolazi i na strani potražnje. Do 1938. godine dijamanti nisu bili popularna investicija niti su bili previše povezivani s luksuzom. Tada je De Beers, poznata kompanija vezana uz posao s dijamantima, pokrenula masovnu marketing kampanju kojoj je bio cilj popularizirati ovo drago kamenje. Plaćali su predavanja u školama i fakultetima u kojima su govorili da su dijamanti vezani za ljubav i da su neizostavni dio zaručničkog prstena. De Beers je također Hollywoodskim filmskim zvijezdama plaćao da ih nose, kako bi ih se lakše povezalo s luksuzom i bogatstvom. Kasnije je progurana i ideja da su dijamanti ženi najbolji prijatelj i potražnja je umjetno stvorena, a cijena je počela rasti.
Treći problem je lomljivost. Naime, dijamanti su za razliku od zlata i ostalih metala vrlo lomljivi, gotovo kao staklo. Ako dragi kamen pukne ili se na bilo koji način ošteti, praktički postaje bezvrijedan.
Četvrti problem su sintetički dijamanti. Po svom sastavu dijamanti su čisti ugljik, koji je jedan od najčešćih elemenata na planetu Zemlji. Drugi oblik čistog ugljika je grafit koji se koristi u drvenim olovkama i praktički je bezvrijedan. Znanstvenici su pronašli način da pomoću lasera i ostale suvremene tehnologije dobiju ugljik u obliku dijamanta koji je gotovo jednak prirodnom. To će u budućnosti biti ozbiljan uteg cijeni, pa čak i cijeni dijamanata investicijske klase.
Investicijsko zlato
Za razliku od dragog kamenja, zlato nema niti jednu od navedenih mana. Radi se o metalu, što znači da se može rastaliti i oblikovati u bilo koji oblik. To rješava problem eventualnih oštećenja, te indirektno dovodi do ujednačenije cijene na globalnom tržištu. Tržište zlata je vrlo decentralizirano i nitko nema monopol na njemu, što je poželjna karakteristika bilo kojeg tržišta.
Na temelju svega navedenog, investicijsko zlato je mnogo bolja opcija za ulaganje nego što su investicijski dijamanti, a pogotovo od običnog ukrasnog dragog kamenja. Nebitno je radi li se o polugama ili zlatnim kovanicama, kao što je austrijski dukat. Naime, kovanice visoke čistoće također se smatraju investicijskim zlatom. Kupnja ostalih plemenitih metala, poput srebra, također je bolje ulaganje od dijamanata, pogotovo ako se radi o investicijskim srebrnim polugama ili srebrnjacima.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
