Inverzija krivulje prinosa je situacija u kojoj kratkoročne kamatne stope na posjedovanje obveznica postanu više od dugoročnih. Kada su u pitanju američke državne obveznice, ali i obveznice drugih razvijenih zemalja, ta situacija se ispostavila kao pouzdana najava nadolazeće recesije u gospodarstvu.
Što je krivulja prinosa?
Kao što su kamatne stope na oročenu štednju više za duži period oročavanja, kod obveznica je pravilo da što je duži rok dospijeća, viša je kamatna stopa koju će dobiti kupci obveznica. Razlog je logičan – ako će netko blokirati svoj novac u štednji ili obveznici na duži vremenski period (npr. 10 godina), zahtijevat će veću nagradu (višu kamatu) nego za kratkoročno ulaganje od nekoliko mjeseci. Ako se usporede kamatne stope na državne obveznice iste države, ali s različitim rokovima dospijeća, dobije se karakteristična krivulja.
Slika 1: Normalna krivulja prinosa
Povremeno se dogodi situacija da se kratkoročne kamatne stope izjednače s dugoročnim (ravna krivulja prinosa), a ponekad čak dođe do situacije u kojoj kratkoročne kamatne stope postanu više od dugoročnih (invertirana krivulja prinosa).
Slika 2: Normalna, ravna i invertirana krivulja prinosa
Što uzrokuje inverziju?
Do inverzije dolazi zbog očekivanja investitora na financijskim tržištima o nadolazećim gospodarskim problemima. Investitori znaju da u krizama tradicionalno dolazi do pada kamatnih stopa, stoga odmah kupuju dugoročne obveznice kako bi ih dobili po sadašnjim dobrim kamatnim stopama. To dovodi do rasta cijena dugoročnih obveznica te do pada kamatnih stopa na njih. Očekivana kriza također dovodi do manjeg interesa za posjedovanjem kratkoročnih obveznica, jer nakon njihovog dospijeća investitori neće moći dobiti nove obveznice po dobrim kamatnim stopama. To dovodi do pada njihovih cijena, tj. rasta kamatnih stopa na njih. Kad opisani procesi dovedu do toga da kratkoročne kamatne stope postanu više od dugoročnih, nastala je inverzija krivulje prinosa.
Što inverzija krivulje prinosa znači?
Povijest je pokazala da je inverzija krivulje prinosa na američkim obveznicama poprilično pouzdan pokazatelj da uskoro dolazi do recesije. U posljednjih sedam situacija u kojoj su kamatne stope na dvogodišnje državne obveznice postale više od kamatnih stopa na desetogodišnje obveznice, svaki puta je u roku godinu do dvije došlo do recesije.
Slika 3: Posljednje tri inverzije krivulje prinosa i recesije u SAD-u
Izvor: https://www.stlouisfed.org/
Investitorima na financijskim tržištima je to važno zato što na početku recesije dolazi do velikog pada cijena dionica na burzama. U takvim situacijama pada i vrijednost udjela u dioničkim investicijskim fondovima, stoga je inverzija krivulje prinosa signal da je vrijeme za prodaju dionica i udjela u fondovima i ulaganje u zlato. Naime, cijena zlata u pravilu raste kada cijene dionica na američkom tržištu padaju.
Budući da američki dionički indeksi rastu već 9,5 godina, a cijena zlata je u padajućem trendu zadnjih nekoliko godina, nadolazeća inverzija krivulja prinosa (do koje bi po nekim procjenama moglo doći početkom iduće godine) ukazuje da je trenutno dobro vrijeme za ulaganje u zlatne poluge. Investicijsko zlato svojim vlasnicima u recesijama osigurava neovisnost o stabilnosti banaka ili države, a u pravilu donosi i iznadprosječno visoki prinos. Na početku posljednje recesije cijena zlata je u samo tri godine porasla više od 100%, a ovisno o intenzitetu iduće krize, to bi se moglo ponoviti.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
