11.7.2023.
Prema najnovijim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto i dosegnulo približno 100 milijardi dolara (90 milijardi eura). Financijsko bogatstvo pritom ne uključuje realnu imovinu poput zlata i nekretnina, već se radi o novcu i novčanim instrumentima te vrijednosnicama.
Hrvatska se ističe i visokim udjelom financijskog bogatstva u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29% u odnosu na istočnoeuropski prosjek od 9%). Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50% ukupnog bogatstva hrvatskog naroda, iznad istočnoeuropskog (46%) i svjetskog (30%) broja.
Inflacija najviše pogađa one koji štede u novcu
Inflacija se često percipira kao rast cijena proizvoda i usluga u gospodarstvu, no to je samo posljedica inflacije. Inflaciju je ispravnije promatrati kao pad vrijednosti novca. Kada novac gubi vrijednost, svakom proizvodu ili usluzi kojemu je vrijednost iskazana upravo u tom novcu cijena ide prema gore, stvarajući dojam kako sada vrijedi više, dok je prava istina da novac vrijedi manje.
Upravo iz tog razloga, držanje značajnog dijela vlastitog bogatstva u obliku novca, bilo da se radi o gotovini ili novcu na bankovnim računima, nije isplativo. To je gotovo uvijek istina, ali neisplativost štednje u novcu posebno je izražena u periodima visokih inflacija, kao što je ovaj u kojemu se trenutno nalazimo.
Čak i da je inflacija na godišnjoj razini samo 2%, što središnje banke žele postići, to bi značilo da će euro za samo 35 godina vrijediti upola manje nego danas. Naravno, inflacija je trenutno značajno viša od ciljane te se gubitak vrijednosti eura odvija brže od očekivanog. Time su najgore pogođeni oni koji svoju imovinu drže gotovo isključivo u novcu, što je u Hrvatskoj velik broj ljudi.
Koji dio imovine treba držati u novcu?
Iako je štednja u novcu vrlo neisplativa aktivnost, naivno bi bilo misliti kako je dobro apsolutno svaki euro prebaciti u neki drugi oblik imovine. Novac je potreban radi svakodnevnog normalnog funkcioniranja te ga je potrebno uvijek imati pri ruci radi podmirenja tekućih obaveza i nepredviđenih troškova.
Međutim, dio sveukupne imovine kojeg je potrebno držati u novcu radi navedenih razloga u pravilu ne bi trebao biti 100%, već znatno manji. Stručnjaci često preporučuju na bankovnom računu ili u gotovini držati oko tri do šest mjesečnih plaća, ovisno o iznosu, dok bi ostatak bogatstva trebalo uložiti u druge, isplativije oblike imovine.
Ostatak imovine stoga je moguće uložiti u razne instrumente – od realne imovine poput zlata i nekretnina do financijske imovine poput dionica i fondova. Sve navedeno u pravilu je bolji izbor od štednje u novcu u dugom roku, a investicijsko zlato u fizičkom obliku poluga i zlatnika posebno se ističe zbog kombinacije visoke likvidnosti i isplativosti koju ono pruža.
Zlato kao alternativa novcu
Zlatne poluge i zlatnici sve su popularniji među štedišama koji su se donedavno pretežito oslanjali na banke za pohranu vlastitog kapitala, a više je razloga zbog kojih je do toga došlo. Ukratko, investicijsko zlato nudi sve prednosti novca (likvidnost, prenosivost i priznatost) bez njegovih nedostataka (neisplativost, gubitak vrijednosti, ovisnost o bankama).
Investicijsko zlato je neoporezivo te je njegova cijena u proteklih 20 godina u prosjeku rasla više od 8% godišnje, što je znatno više od prosječne stope inflacije u istom periodu, ali i od prosječnog rasta mnogih drugih oblika imovine poput nekretnina. Uz to, zlato je vrlo likvidno jer ga je moguće pretvoriti u novac po aktualnom tečaju bilo gdje u svijetu kroz otkup zlata, što štedišama pruža visoku razinu fleksibilnosti i slobode kod upravljanja vlastitom imovinom.
Ne čudi stoga trend okretanja štediša od novca prema zlatu koji je primjetan ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostatku svijeta.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
