Goldman Sachs: Cijena zlata ove godine 2150 dolara po unci

Goldman Sachs, druga najveća investicijska banka na svijetu, predviđa rast cijene zlata do 2.150 američkih dolara po unci ove godine, sugerirajući ulagačima zauzimanje duge pozicije na zlato, prenosi Kitco.

Optimizam pravdaju činjenicom da se rast inflacije u protekloj godini nastojao prikazati kao privremena pojava, potičući tako ekonomsku aktivnost i sprječavajući dizanje cijene zlata poput onog 2020. godine kada smo svjedočili rastu od čak 28%. Sada se visoka inflacija ipak prihvaća kao ozbiljan fenomen koji će nas pratiti još neko vrijeme, što bi moglo značajno utjecati na potražnju za zlatom kao sigurnom utočištu očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima. 

Iz Goldmana također prognoziraju usporavanje gospodarstva SAD-a, smanjenje fiskalnih stimulansa, poskupljenje zaduživanja zbog dizanja kamatnih stopa, kao i potencijalnu recesiju. Veliki problem predstavljaju visoka inflacijska očekivanja koja dodatnu doprinose rastu realne inflacije. Ovisno o intenzitetu ovih trendova, kao i povijesnom odnosu između zlata i inflacije, Goldmanovi analitičari stavljaju gornju granicu za rast cijene zlata na čak 2.500 dolara po unci.

Američki Fed najavio dizanje kamatnih stopa – Kako će reagirati cijena zlata?

Predsjednik Američkog sustava federalnih rezervi (Fed), Jerome Powell, najavio je nedavno nekoliko valova dizanja kamatne stope kroz ovu godinu. Voda je došla do grla, natjeravši čelnike Feda da priznaju ozbiljnost inflacijskih pritisaka, no i dalje nema konkretnih odgovara na pitanje kada i u kojoj mjeri će doći do zaoštravanja monetarne politike te hoće li one značajnije utjecati na visoku inflaciju. Jedino što zasad znamo jest da će prvi val stići negdje u ožujku. 

Činjenica je da se inflacija i dalje kreće u opasnom smjeru, tok pandemije ostaje nepredvidljiv, zastoji u opskrbnim lancima su prisutni i trebat će godine da bi se čvorovi raspetljali, a svemu tome sada možemo dodati i rast  tenzija na ukrajinsko-ruskoj granici te strah od energetske krize u Europi. U Europi cijena električne energije raste, a plin ne samo da poskupljuje, već se javlja i bojazan od nestašica.

Analize prethodnih ciklusa restriktivne politike upućuju na to da Fed generalno ne provodi agresivno dizanje kamatnih stopa kakvo bi se moglo naslutiti iz njihovih najava. Iz tog razloga, mnogi analitičari smatraju da Fed računa na psihološku reakciju tržišta i promjenu očekivanja, a ne na ozbiljno povećanje kamatnih stopa. Takvo povećanje rezultiralo bi skupljim otplaćivanjem javnog duga što nije u američkom interesu. Također, pokazalo se da cijena zlata, inače u negativnoj korelaciji s rastom kamatnih stopa, obično pada u mjesecima prije najavljenog dizanja kamatnjaka, ali raste nakon što mjera uistinu stupi na snagu.

Zaključno, možemo očekivati prolongiranje destabilizatorskih faktora na svjetskim tržištima koji će nastaviti poticati potražnju za zlatom i rast cijene zlata, dok istovremeno najave o rastu kamatne stope američkog Feda treba uzeti sa zrnom soli.

Tržište zlata je globalno – Zlato je sigurna dugoročna investicija

Iako se često osvrćemo na utjecaj američkog gospodarstva na tržište zlata, treba imati na umu da je ono globalno, a ne isključivo u okviru SAD-a. Druge središnje banke u svijetu poput Europske središnje banke i Indijske središnje banke zasad ne planiraju dizanje kamatnjaka. Potražnja za zlatom ima potencijal za rast u sektorima tehnologije i nakita, a dolazi i od sklonosti samih centralnih banaka ka povećanju zlatnih rezervi. Generalno gledajući, središnje banke diljem svijetu prošle su godine akumulirale najveće količine zlatnih rezervi u posljednju 31 godinu odnosno oko 36.000 tona zlata, 15% više nego što su držale prije jednog desetljeća. 

Indijski uvoz zlata prošle godine je također dosegao desetljetni vrhunac, oko 925 tona (25% povećanje u odnosu na 2020.). Potražnja za investicijskim zlatom u obliku zlatnika i zlatnih poluga narasla je za 79% tj. na 797 tona u toj zemlji. Potražnja za nakitom duplo je veća s 265 tona, dok se ‘papirnato zlato’ nalazi na 79 tona, s povećanjem od 61%. Najveći potrošač zlata, Kina, također je svjedočila značajnom rastu uvoza u protekloj godini. Samo preko Hong Konga uvezli su oko 334,1 tonu zlata, sedam puta više nego u 2020. godini, gotovo prestigavši pretpandemijske razine. 

Iako se čini da nas čeka optimistična godina za zlato, treba imati na umu da se ipak radi o dugoročnoj investiciji koja čuva vrijednost naše imovine, a ne o kratkoročnoj špekulaciji. Trenutno živimo u periodu visoke inflacije, no postoji i ona puzajuća dugogodišnja inflacija koja izjeda vrijednost svih fiat valuta, a time i naše kupovne moći te naših ušteđevina. Američki dolar u posljednjih je 20 godina izgubio gotovo 55% svoje vrijednosti, euro 39%, a kuna 50%. Cijena zlata se tijekom istog perioda povećala za 430%, s prosječnim godišnjim prinosom od 8,3% i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i u budućnosti. S obzirom da je cijena zlata u ovom trenutku i dalje relativno povoljna prema onome što nas očekuje, radi se o odličnoj prilici za kupovinu zlata „s popustom“.