11.10.2023.
Nedavno rasplamsavanje starog izraelsko-palestinskog sukoba šokiralo je mnoge te se utjecaj ove eskalacije već osjeti na mnogim poljima. Kao i uvijek, geopolitička previranja te izbijanje sukoba ne utječu samo na politiku, već indirektno i na svjetsko gospodarstvo, s posebnim naglaskom na burzovne robe poput nafte i zlata.
Nakon Hamasovog napada na Izrael preko vikenda, cijena zlata na burzama krenula je rasti i tako je u jednom danu skočila za 2%. Iako se ne radi o dramatičnom rastu, za tržište zlata koje je relativno stabilno ovakvi pomaci u kratkom roku od svega jednog dana nisu zanemarivi.
Zašto cijena zlata raste u doba geopolitičkih nestabilnosti?
Geopolitički faktori izrazito su bitni kod određivanja cijene zlata jer se zlato tradicionalno koristi kao zaštita imovine u nestabilnim vremenima. Bilo da se radi o središnjim bankama koje kupuju zlato na tone ili pak o malim investitorima koji svoju imovinu štite kupnjom zlatnika i poluga, činjenica je da potražnja za žutim plemenitim metalom raste u vrijeme sukoba, ratova, pandemija i sličnih pošasti, što dovodi do rasta cijene.
Razlog za to je jednostavan – sukobi nepovoljno utječu na vrijednost gotovo svakog oblika imovine. Što je sukob veći, to je nepovoljni utjecaj na svjetsko gospodarstvo izraženiji. Globalni sukobi značajno smanjuju vanjskotrgovinsku razmjenu i potrošnju što negativno utječe na dionice; otvoreni sukobi direktno uništavaju imovinu i raseljavaju stanovništvo što nepovoljno utječe na vrijednost nekretnina; a bankarski sustav može postati nesiguran u takvim vremenima što držanje novca u banci čini rizičnim.
U takvom okruženju, investicijsko zlato pruža sigurno utočište za kapital u nesigurnim vremenima. Središnjim bankama zlato pruža prijeko potrebnu stabilnost monetarnog sustava jer držanje zlatnih rezervi povećava povjerenje u valutu, dok pojedincima zlato pruža zaštitu kada sve drugo postane rizično.
Što očekivati u budućnosti?
Zadnjih godina imali smo prilike svjedočiti brojnim nestabilnostima koje su utjecale na tržište. Pandemija koronavirusa, iako nije geopolitičke naravi, dovela je do masovnog zatvaranja gospodarstva i velikih poremećaja, a nakon toga ruska invazija na Ukrajinu dodatno je poljuljala stabilnost svjetskog gospodarstva. Ne čudi stoga da je cijena zlata u eurima u proteklih pet godina porasla za više od 60%.
Nažalost, naredne godine ne čine se ništa svjetlijima nego prethodne. Iako je nemoguće predvidjeti budućnost, možemo pratiti događanja u svijetu i smjer u kojemu geopolitičke nestabilnosti idu. Ratu u Ukrajini još uvijek se ne nazire kraj, što izolira Rusiju i stvara napetost između istoka i zapada.
Novi sukobi u Izraelu posebno su opasni jer lako mogu prerasti iz lokalnog sukoba u onaj regionalni, a u najgorem scenariju i globalni. Uz to, stalne napetosti na Kavkazu (Azerbajdžan-Armenija) i Balkanu (Kosovo-Srbija) i dalje šire nestabilnost, dok pitanje Tajvana još uvijek nije riješeno, što dva najveća svjetska gospodarstva (SAD i Kina) stavlja u direktan sukob koji je zasad još uvijek hladne prirode.
Zlato kao zaštita imovine
Stara poslovica kaže da je potrebno nadati se najboljem, a biti spreman na najgore. U tom kontekstu, svatko se treba pobrinuti za sigurnost sebe i vlastite obitelji, a to uključuje i brigu o financijskoj stabilnosti.
Zlato se kroz povijest dokazalo kao najbolja zaštita imovine u doba kriza i općenitih nestabilnosti. Bilo da se radi o ratovima, pandemijama ili kolapsima valuta, oni koji su u svom posjedu imali bar nešto zlatnih poluga i zlatnika prošli su bolje od onih koji su se oslanjali samo na novac. Nema razloga da se isti trend ne nastavi i u budućnosti.
Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
