19. 9. 2024.
Sinoć se održao dugo očekivani sastanak američkog Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC), tijela koje odlučuje o razini referente kamatne stope u SAD-u, najbitnijem gospodarstvu svijeta.
Po prvi put u zadnje četiri godine, FOMC je izglasao snižavanje kamatnih stopa, što se u neku ruku očekivalo, ali rijetki su očekivali ovako naglo spuštanje. Naime, kamatna stopa spuštena je za čak 50 baznih bodova pa je tako trenutni referentni raspon od 4.75% do 5%.
Nova recesija i ponovni rast inflacije?
Ovo je samo prvo spuštanje kamatnih stopa koje se očekuje od američkog Feda, a novo spuštanje moglo bi uslijediti već prije kraja tekuće godine. Analitičari predviđaju kako bi referentna stopa do 2026. godine mogla pasti ispod 3%.
Jerome Powell, predsjednik Feda, spuštanje kamata opravdava relativno niskom inflacijom i zabrinjavajućim podacima s američkog tržišta rada. Istovremeno, Powell je pokušao smiriti tržišta izjavom kako ne očekuje recesiju ni povećanu inflaciju u narednom periodu, ali povijesni podaci ukazuju i na drugu mogućnost.
Naime, spuštanje kamatnih stopa u prošlosti je često bilo povezano s pojavom recesije. Radi se o ekspanzivnoj monetarnoj politici namijenjenoj poticanju rasta posrnulog gospodarstva, a upravo je zato zadnje podizanje bilo potaknuto pandemijom covida.
Osim recesije, smanjivanje kamatne stope direktno utječe i na rast inflacije jer potiče pojačano zaduživanje i ulazak veće količine novca u opticaj. Upravo se to dogodilo nakon spuštanja kamata u pandemiji – inflacija kakvu svijet već dugo nije vidio.
Spuštanje kamata potiče rast cijene zlata
Odmah po objavi spuštanja kamatnjaka, cijena zlata u dolarima nakratko je probila povijesni rekord i po prvi put u povijesti dosegla 2600 dolara po unci, da bi se ubrzo nakon toga vratila na prethodnu razinu. No, dugoročni učinak spuštanja kamata na cijenu zlata tek će se pokazati.
Povijesno gledano, postoji jasna negativna korelacija između kretanja kamatnih stopa i cijene zlata. Kada kamate padaju, cijena zlata raste.
Rast cijene zlata nakon prijašnjih prvih spuštanja kamata | Izvor: J.P. Morgan
Osim već spomenute potencijalne recesije i inflacije, bitan razlog za tu korelaciju je činjenica da pad kamata negativno utječe na prinose od državnih obveznica. Obveznice se smatraju konkurentnim investicijskim oblikom zlatu, budući da se oboje smatraju sigurnim ulaganjima s niskom razinom rizika. Kada obveznice postaju manje isplative, investitori se okreću zlatu, što dovodi do rasta cijene.
Moguće je stoga da se trenutno nalazimo na početku novog “bull runa” na tržištu zlata. Ako zaista dođe do novog rasta cijene zlata pogonjenog recesijom, inflacijom i padom kamata, opet će najbolje proći oni koji su na vrijeme dio ušteđevine prebacili u zlatne poluge i zlatnike.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
