03.01.2022.
Ulaganje u investicijsko zlato povijesno je dokazano kao jedan od najefikasnijih načina dugoročne štednje, očuvanja vrijednosti i ostvarivanja značajnog prinosa. Investicijsko zlato po tom pitanju bitno nadmašuje druge oblike ulaganja kao što su bankovna štednja, dionice i investicijski fondovi. Glavna snaga žutog plemenitog metala leži u njegovoj otpornosti na financijske krize, inflaciju, političke destabilizacije i druge vrste društvenih poremećaja. Onaj tko posjeduje zlato postiže visoku razinu neovisnosti od financijskog sustava.
Zlato je odličan izbor kada govorimo o zaštiti vrijednosti imovine od inflacije. Zlato stari poput vina iz perspektive ulagača. Od ukidanja zlatnog standarda 1970.-ih do danas, cijena zlata u američkim dolarima narasla je preko 44 puta. U posljednja dva desetljeća prosječni godišnji prinos na investicijsko zlato iznosio je vrtoglavih 8,6%. Tijekom posljednje krize od 2007. do 2011., cijena zlata narasla je za preko 200%, a u 2020. zbog posljedica pandemije koronavirusa preko 30%.
Kada bismo tome suprotstavili druge oblike investiranja poput oročene štednje u banci te investicijske fondove, vrlo brzo bismo primijetili da su njihovi dugoročni povrati znatno manji. No, kada bismo uračunali stopu inflacije, prinosi na druge oblike dugoročne štednje bili bi u potpunosti anulirani.
Uzmimo kao primjer bankovnu štednju čije se kamatne stope trenutno nalaze na jednim od najnižih razina u povijesti, a takvim će, kao rezultat ekspanzivnih monetarnih politika velikog broja središnjih banaka, ostati još dugi niz godina. Prosječne kamatne stope na razne oblike štednje u banci sada iznose manje od 0,05%, a kada bismo uračunali faktor inflacije koja trenutno niže višedesetljetne rekorde, povrat na uloženo pretvorio bi se u relativni gubitak, čineći nas siromašnijima. Iz tog razloga, svake godine milijuni štediša ‘gube’ svoj teško zarađeni novac uzaludno ga držeći u banci.
Osim niskih kamatnih stopa, zbog kvantitativnog popuštanja centralnih banaka i rasta potrošačkih cijena, fiat novac dugoročno postaje sve bezvrjedniji. Kako bismo shvatili o čemu je riječ, potrebno je uzeti u obzir tek nekoliko osnovnih činjenica. Više od 40% svih američkih dolara pušteno je u optjecaj u posljednjih godinu i pol dana. Iz povijesne perspektive, euro ima manju kupovnu moć od nekadašnje njemačke marke. Gledano iz domaćeg kuta, kuna je u posljednja gotovo tri desetljeća izgubila 90% svoje vrijednosti. Samo je pitanje vremena kada će papirnata valuta bez ikakvog pokrića u realnoj imovini biti zamijenjena digitalnom valutom.
Zašto je zlato odlična dugoročna štednja u odnosu na druge oblike imovine?
Investicijsko zlato poznato je po svojoj dugoročnoj otpornosti i ograničenoj ponudi što ga čini idealnim u doba gospodarskih nestabilnosti. Zlato je kao resurs ograničeno ponudom i proizvodnjom što u pravilu znači da će rast potražnje ujedno dovesti i do stabilnog rasta cijene ovog plemenitog metala.
Iako neki ignoriraju zlato, smatrajući ga zastarjelim oblikom ulaganja, stvarnost i povijesni podaci dokazuju upravo suprotno. U posljednje vrijeme tako sve češće slušamo o kriptovalutama poput bitcoina, tzv. ‘digitalnom zlatu’. Iako su njegove cijene višestruko rasle, mnogi stručnjaci upozoravaju na mogućnost naglog pucanja balona.
Činjenica jest da je tržište kriptovaluta relativno novo, ovisi o špekulativnoj potražnji i izrazito je volatilno u kratkom roku. Pored toga, temelji se na digitalnoj infrastrukturi što ulagača čini ranjivim na kibernetičke napade. Radi se o visoko rizičnom ulagačkom instrumentu koji nije pogodan za sigurnu dugoročnu štednju. Iz tih razloga, bitcoin nije zaradio povjerenje iskusnih investitora. Također, za razliku od zlata, bitcoin je podložan plaćanju poreza na kapitalnu dobit.
Zlatu se isto tako često suprotstavlja drugi oblik ulaganja u realnu imovinu kao što je ulaganje u nekretnine. Problem s nekretninama je što su nepristupačne za male ulagače (potrebno je izdvojiti na desetke tisuća eura), nisu visoko likvidne (potrebni su mjeseci kako bi se prodale), ne mogu se prenositi, iziskuju plaćanje poreza te izdvajanje sredstava u svrhu amortizacije. Osim toga, javljaju se i rizici negativnih eksternalija, prirodnih katastrofa te gubitaka lokacijske atraktivnosti.
Za razliku od nekretnina, fizičko zlato pristupačno je kako za velike, tako i za male ulagače. Moguće ga je u kupiti u vidu zlatnika ili zlatnih poluga različitih masa, od 1 grama do 1 kilograma. Investicijsko zlato visoko je likvidno te univerzalno priznato kao vrijednost. Može se bilo gdje u svijetu, u bilo kojem trenutku zamijeniti za novac. Lako se prenosi, jednostavno je za skladištiti, otporno na koroziju te oslobođeno plaćanja PDV-a i drugih poreza. Imajući sve to na umu, možemo također dodati i činjenicu da zlato ostvaruje veće prinose od nekretnina i dugoročno je isplativiji oblik ulaganja.
Fizičko zlato – Sve popularnija štednja
Postoji gotovo univerzalni konsenzus financijskih stručnjaka, da bi svaki ozbiljan ulagač trebao držati minimalno 5% svoje imovine u zlatu kako bi diversificirao svoj portfolio i zaštitio ga od potencijalnih tržišnih rizika. U nesigurnim vremenima poput ovog u kojemu se trenutno nalazimo, taj udio može biti i znatno viši.
U posljednje vrijeme ulaganje u zlato postaje sve popularnije među ulagačima različitih profila od malih do velikih. Među njima možemo čuti neka imena poput John Paulsona, znamenitog investitora u hedge fondove, George Sorosa, velikog investitora i političkog aktivista, obitelji Rothschild, ‘bankarske dinastije’, Warren Buffeta, velikog investitora i industrijalca, Stanley Druckenmillera, jednog od najuspješnijih investitora u povijesti, Ray Dalia, milijardera i menadžera hedge fondova te brojnih drugih.
Cijena zlata je trenutno podcijenjena što znači da je relativno jeftino. S obzirom da pred nama leži period visoke inflacije, daljnjih zastoja opskrbnih lanaca te energetske krize, radi se o idealnoj prilici za kupovinu investicijskog zlata u vidu zlatnika i zlatnih poluga kako bismo dugoročno osigurali vrijednost naše imovine.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
