Što nas je ukrajinska kriza naučila o držanju ušteđevine u banci?

28.02.2022.

U periodima ozbiljnih društvenih i ekonomskih poremećaja poput gospodarskih kriza, visoke inflacije, ratova, bankrota, i sl., držanje ušteđevine u banci često se pokazala kao visokorizična aktivnost. U takvim situacijama može doći do masovnog paničnog povlačenja depozita i bankrota banaka, ostavljajući mnoge građane bez njihove ušteđevine. Pored toga, može doći i do potpunog sloma fiat valute u pitanju.

Najpoznatiji primjer paničnog povlačenja sredstava koje je dovelo do propasti mnogih banaka dolazi iz vremena Velike depresije tijekom 1930.-ih u SAD-u, no slične pojave zabilježene su i 1999. u Maleziji tijekom Azijske krize, 2001. tijekom Argentinske krize, 2008. u Americi tijekom svjetske ekonomske krize, 2014. u Rusiji nakon uvođenja prvog vala sankcija, 2015. tijekom Grčke krize te u drugim manjim instancama širom svijeta.

Rat u Ukrajini – Kako je utjecao na štediše koji drže novac u banci

Nakon početka invazije, građani Ukrajine vrlo su brzo pohitali prema bankama kako bi podigli svoju gotovinu, što je stvorilo dugačke redove ispred bankomata. Slično je bilo na benzinskim crpkama gdje su se stvarale kilometarske kolone i nije se moglo doći do goriva. 

Vrlo brzo nakon toga, uslijedila je blokada zračnog prometa nad Rusijom, što je otežalo dotok deviza u Rusiju. Zatim su Ruska središnja banka i druge ruske komercijalne banke isključene iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, rezultirajući ogromnim redovima građana ispred banaka u Rusiji. Ljudi sada nastoje podići svoja sredstva u stranim valutama jer je ruski rubalj zbog oštrih sankcija zasad izgubio oko  26% vrijednosti i nalazi se na najnižoj povijesnoj razini u odnosu na američki dolar (u jednom trenutku radilo se o gotovo 40%). Analitičari predviđaju skorašnji kolaps ruskog rublja, a bankomati još malo pa neće moći izdržati navalu. Građane se može čuti kako izjavljuju „U šoku sam, deviza nigdje, što će mi ova hrpa papira!“

S obzirom na sankcije ruskih banaka, u brojnim hrvatskim gradovima također se stvaraju redovi ispred poslovnica Sberbanke. Sberbank Hrvatska izjavila je kako se suočava s velikim pritiscima i zahtjevima za prijevremeno povlačenje štednje i depozita, što znatno utječe na likvidnost. Istovremeno, ESB je najavila kako bi Sberbanka uskoro mogla propasti. Iako zakonski osigurani depoziti u Sberbanci iznose preko 3,8 milijardi kuna, građani su ipak u strahu da bi mogli ostati bez svojih novčanih sredstava. Jedna klijentica izjavila je „Tko zna kako će ovo završiti. Ne želim ostati bez svoje gotovine. Podignut ću sav novac. Što je sigurno, sigurno je.“ 

Hrvatska narodna banka (HNB) danas je uvela dvodnevni moratorij za povlačenje depozita iz Sberbanke, što znači da građani mogu podići samo 7.280 kuna dnevno. Pored toga, treba naglasiti da su druge poslovne banke u Hrvatskoj ranijeg ovog mjeseca digle svoje naknade za podizanje gotovine s bankomata. Iako je 90% depozita u Sberbanci zakonski osigurano do 100.000 eura u protukunskoj vrijednosti, iznosi koje štediše drže u banci mogli bi biti umanjeni dodatnim inflacijskim pritiscima na samu kunu, odnosno euro.

Strah od inflacije i daljnjih poremećaja opskrbnih lanaca

Cijena nafte skočila je na preko 100 američkih dolara po barelu, a javlja se sve veća bojazan od dodatnog rasta cijena plina i električne energije. Opskrbni lanci prema Rusiji doživjeli su de facto krah, a u spomenutu zemlju prestala je stizati i oprema za naftne i plinske bušotine bez koje je proizvodnja tih energenata znatno otežana. 

U nedostatku rješenja, u SAD-u i EU počelo se govoriti o dizanju sankcija Iranu i mogućnosti uvoza iranskog plina, što samo govori o tome koliko je situacija ozbiljna. Potencijalnom obustavom plinovoda prema Europi, njegova cijena mogla bi skočiti „u nebesa“. Iako Gazprom i dalje propušta plin, javlja se strah od toga da bi velike cijevi mogle nastradati kao posljedica rata, što se već dogodilo na ogranku plinovoda koji ide prema Harkivu. 

Dodatni rast cijene energenata također znači da će proizvodnja i transport dobara i usluga na svjetskoj razini postati još skupljim, uzrokujući rast cijena hrane, lijekova i drugih potrepština. Zbog rata u Ukrajini, cijena pšenice trenutno je na najvišoj je razini od 2012., a pritom raste i cijene kukuruza. Zbog sankcija Rusiji poskupjet će cijene amonijevog nitrata koji ide u gnojiva te cijene metala poput aluminija i nikala. Ako inflacija postane previsoka, središnje banke diljem svijeta mogle bi zaoštriti monetarnu politiku, što će dovesti do daljnjeg pada ili stagnacije globalnog gospodarstva.

Kako osigurati ušteđevinu uslijed društvenih nestabilnosti?

Inflacija, osobito visoka stopa kojoj trenutno svjedočimo, u potpunosti anulira oročene depozite i štednju u banci, čije su kamatne stope na povijesno niskim razinama. Čak i kada štediše mogu pristupiti svojim sredstvima, iznosi koje dobiju zapravo u prijevodu označavaju da su relativno siromašniji nego što su bili tijekom inicijalnog depozita svojih sredstava. No, ne treba zaboraviti i činjenicu da tijekom ozbiljnih društvenih i ekonomskih kriza, građani često mogu ostati i bez kompletne ušteđevine kao posljedica bankrota banaka. 

Tome treba dodati i da se sam fiat novac sve više pretvara u bezvrijedni papir. Primjerice, euro je od 1999. do danas izgubio gotovo 39% svoje kupovne moći, a stopa inflacije u eurozoni trenutačno se nalazi na najvišoj razini u njenoj povijesti. Od 800-tinjak svjetskih valuta u povijesti, preko 620 je izašlo iz upotrebe, pojava koja će uskoro, uvođenjem eura, zadesiti i hrvatsku kunu.

Iz tog se razloga u posljednje vrijeme sve više štediša okreće investicijskom zlatu kao najsigurnijem obliku dugoročne štednje u nesigurnim vremenima. Za razliku od čuvanja fiat novca i bankovne štednje, radi se o povijesno dokazanoj zaštiti od visoke inflacije. U zadnjih 20 godina zlato donosi prosječni prinos od 8,3% godišnje te nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i u budućnosti. Investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga lako je prenosivo i jednostavno za skladištiti, a zbog njegove pristupačnosti svaki ga štediša može držati u vlastitim rukama. Pritom je oslobođeno plaćanja PDV-a i drugih poreza što znači da sva zarada ostaje vlasniku. Visoko je likvidno zbog čega se promptno može zamijeniti za novac bilo gdje u svijetu.