Dedolarizacija je proces zamjene američkog dolara kao valute koja se koristi pri trgovanju naftom i naftnim derivatima (tzv. petrodolar) u različitim bilateralnim trgovinskim sporazumima te kao jedne od glavnih valuta u deviznim rezervama središnjih banaka diljem svijeta. U posljednje vrijeme, naslovnice svjetskih medija sve češće bruje o fenomenu dedolarizacije uslijed povećane trgovine među zemljama u lokalnim valutama nasuprot dolaru, rastućih geopolitičkih tenzija te poziva zemalja povezanih s BRICS-om (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) na stvaranje vlastite zajedničke valute kao pandana dolaru.
Kako je došlo do „dolarizacije“?
Američki dolar svoj je uspon započeo još 1920.-ih, izbacivanjem britanske funte kao međunarodne rezervne valute. Dolar se konačno nametnuo kao glavna rezervna svjetska valuta 1944. godine kada je došlo do uspostave Bretton Woods sustava temeljem kojeg su sve svjetske valute postale vezane za dolar. U to vrijeme, dolar je i dalje bio vezan za zlato, no 1971. američki predsjednik Richard Nixon suspendirao je zlatni standard i onemogućio da bilo koja strana zemlja mijenja svoje dolare za zlato.
Jedan od razloga zbog kojih je Nixon suspendirao zlatni standard bila je i činjenica da se većina svjetske trgovine naftom, jednom od najvažnijih sirovina za globalno gospodarstvo, odvijala u američkim dolarima, što je slučaj i danas. Onemogućavanjem zamjene dolara za zlato, Nixon je spriječio zemlje koje su bile najveće izvoznice nafte da zamijene svoje dolare za zlato i time destabiliziraju američku ekonomiju. Ovaj potez označio je vezivanje nafte za dolar, dovevši tako do pojave „petrodolara“ tj. stanja u kojem nijedna zemlja nije mogla kupiti naftu bez da prvo kupi dolare.
Inflacija petrodolara i zlato
Ovaj događaj također je označio početak globalne ere tzv. fiat novca – novca bez službenog pokrića u ičemu. Većina praktičnih ograničenja na povećanje ponude novca u optjecaju i devalvaciju valute prestala je postojati, a razdoblja padajućih cijena i niskih stopa nezaposlenosti u SAD-u više se nikad nisu vratila. Brojni ekonomisti još su u ono vrijeme upozoravali da bi ovo moglo dovesti do dugoročne inflacijske spirale, no nitko na njih nije obraćao pozornost. Dugoročni pad vrijednosti američkog dolara najbolje ilustrira činjenica da je dolar od 1971. naovamo izgubio preko 86.5% svoje vrijednosti, zbog čega se upravo sada mnoge zemlje pobornice dedolarizacije žale da za svoju naftu dobivaju dolare koji se vremenom sve više pretvaraju u „bezvrijedan papir“.
S druge strane, zlato je ’70-ih postalo predmetom razmjene na tržištu plemenitih metala i njegova cijena od tada kontinuirano raste. Ako bismo gledali kumulativno, ona je čak 4900% viša nego prije 50 godina. Jedan od glavnih uzroka koji leži iza rasta potražnje i cijene zlata jest to što se ono smatra tradicionalnim instrumentom zaštite od visoke i hiperinflacije. Zlato se povijesno dokazalo kao jedan od najsigurnijih i najefikasnijih oblika zaštite vrijednosti imovine na dugi rok.
Dedolarizacija u zamahu
Još 2000.-ih, afričke i bliskoistočne zemlje izvoznice nafte među kojima je prednjačila Libija, razmatrale su ideju da se nafta umjesto za petrodolar prodaje u zamjenu za pan-afrički dinar s pokrićem u zlatu, no ove prijedloge zaustavilo je arapsko proljeće i građanski rat koji je uslijedio u Libiji. Sljedeći korak ka dedolarizaciji pokrenula je Kina 2018. uslijed američko-kineskog trgovinskog rata, kada su njene vlasti odlučile provoditi što više trgovine u juanima, nasuprot američkom dolaru. Iste godine, Venezuela je izdala priopćenje da će prihvaćati plaćanja za izvoz nafte u eurima, juanima, rubljima i drugim valutama. 2022. godine, nedugo nakon početka rata u Ukrajini, Rusija je također odlučila da se trgovina prirodnim plinom sa zapadnim zemljama mora provoditi u rubljima, a među prvima je na to pristala Turska. Rusija i Indija već trguju u vlastitim valutama umjesto američkog dolara.
Prema najnovijim informacijama, Saudijska Arabija i Iran sve su bliže prihvaćanju juana za naftu, svojevrsnog petrojuana ili kineske inačice petrodolara. Analitičari smatraju da bi se petrojuanski sustav temeljen na juanu mogao razlikovati od petrodolarskog po tome što će biti vezan za zlato, a uskoro bi mogao dobiti i svoju digitalnu inačicu. Slijedom toga, valja napomenuti da je Kineska središnja banka u prethodnom mjesecu kupila dodatnih 18 tona zlata. Namjera koja stoji iza ovog jest povećanje međunarodnog kredibiliteta juana te njegova veća kompetitivna prednost naspram američkog dolara.
Predsjednici Brazila i Argentine nedavno su pak izjavili da rade na zajedničkoj valuti tzv. „Sur“ koja bi se koristila u međusobnim transakcijama radi smanjenja ovisnosti o dolaru, a dugoročno se razmišlja i o uključenju drugih zemalja Latinske Amerike u ovaj projekt koji bi potencijalno mogao postati najveća svjetska valutna unija nakon eurozone. Sur bi također služio kao alternativa dolaru pri trgovanju naftom.
Povrh toga, sve više slušamo o zajedničkoj valuti BRICS zemalja koja bi mogla biti pokrivena košaricom dobara, uključujući zlato, ali i druge rijetke prirodne elemente. Brazilski predsjednik Lula predložio je i stvaranje zajedničkih valuta za međusobne transakcije između zemalja BRICS-a i članica južnoameričke trgovinske organizacije Mercosur koja uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj, Urugvaj, Venezuelu s pridruženim članicama Bolivijom, Čileom, Ekvadorom, Gvajanom, Kolumbijom, Peruom i Surinamom. BRICS bi također mogao svjedočiti proširenju nakon što se Iran prošle godine aplicirao za članstvo, a sada zemlje poput Saudijske Arabije, Alžira, UAE, Egipta, Meksika, Nigerije pa čak i Argentine također razmišljaju o istom. Zanimljivo je i da su zemlje BRICS-a još 2014. godine s oko 46 milijardi eura početnog novca pokrenule Novu razvojnu banku te poseban mehanizam likvidnosti (CRA) kao alternativu Svjetskoj banci i MMF-u.
Kako će se SAD nositi s dedolarizacijom?
Trend dedolarizacije i stvaranje multipolarnog svijeta u trgovinskom i valutnom smislu, mogao bi s određenim vremenskim odmakom dovesti do situacije u kojoj će američko tržište preplaviti višak dolara iz inozemstva, što bi pak moglo voditi ka povećanju stope inflacije zbog previsoke ponude novca. Činjenica jest da je prije nešto više od dva desetljeća, američki dolar činio preko 71% svjetskih deviznih rezervi, no taj je udio iz godine u godinu sve manji, a u 2022. on je iznosio tek 58.4%. Postavlja se pitanje – što ako se ovaj trend nastavi?
Nadalje, američki Fed našao se u situaciji u kojem je manevarski prostor za povećanje kamatnih stopa sve uži jer bi takva povećanja dovela do stagnacije gospodarstva. Kao posljedica toga, pada potražnja za američkim državnim obveznicama koje su glavni konkurentni instrument zlatu kao nerizičnom obliku ulaganja. Druga posljedica jest da vrijednost dolara kontinuirano pada već posljednjih mjesec dana. Dolarov indeks koji mjeri snagu dolara prema šest najvažnijih svjetskih valuta, prije nekoliko je dana pao za 0.5% na 102.09 bodova. Nadalje, makroekonomski podaci pokazuju da rast američkog gospodarstva lagano usporava, kao i potrošnja te tržište rada, dok istovremeno dug raste na rekordne razine.
Kad se sve zbroji i oduzme, izgledno je kako će se u narednim godinama nastaviti trend dedolarizacije u svijetu, a američki dolar postupno će gubiti moć koju je nekad imao. Takve promjene neće se dogoditi preko noći, ali s vremenom će doći do situacije u kojoj će američki dolar biti samo jedna on mnogih valuta kojom će se trgovati na svjetskim tržištima, za razliku od današnje situacije u kojoj je dolar glavni oslonac globalnog monetarnog sustava.
U takvoj situaciji, SAD bi se mogao naći u velikim problemima, a cijena zlata, metala poznatog kao zaštita od valutnih problema, mogla bi značajno narasti.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
