Na zlatnim polugama i zlatnicima ponekad se nalaze crvene ili smeđe točke i/ili mrlje kakve se mogu vidjeti na gornjim slikama. Takve mrlje se češće nalaze na starijim nego na novijim komadima investicijskog zlata. Mrlje mogu varirati od sitnih točkica oštrih rubova koje je nemoguće obrisati do većih mrlja neodređenih rubova koje se nekada mogu obrisati, a ponekad ne.
Neki ljudi smatraju da su takve poluge i zlatnici izrađeni od zlata lošije kvalitete ili čak da se radi o lažnom zlatu. No, crvene mrlje na zlatu nisu ništa sporno, a zlatnici i poluge s mrljama vrijede jednako kao komadi zlata bez mrlja. U nastavku je objašnjeno što uzrokuje spomenute mrlje.
Radi se o tome da čak i čisto, tj. 24 karatno zlato, zapravo nije potpuno čisto. Posljednjih desetljeća zlatne poluge se najčešće izrađuju od zlata čistoće 99,99%, jer je jednostavno nemoguće bilo koji metal pročistiti do te mjere da se u njemu ne nalazi niti jedan atom nekog drugog kemijskog elementa. Preostalih 0,01% je najčešće bakar. Naime, zlatne poluge najčešće se proizvode od zlata dobivenog taljenjem nakita ili starih zlatnika koji su u pravilu izrađeni od zlata pomiješanog s bakrom te u manjoj mjeri srebrom. Zbog toga bakar i srebro čine najveći dio “nečistoće” od 0,01% u zlatnim polugama i zlatnicima i upravo su ti metali odgovorni za crvene/smeđe mrlje.
Spomenuti metali imaju različita tališta (srebro se tali na 961,8 °C, zlato na 1064 °C, a bakar na 1085 °C). Nakon izlijevanja pločice za kovanje poluge ili zlatnika bakar se kristalizira prvi jer ima najviše talište. Zbog toga se sitni komadići očvrsnutnog bakra imaju tendenciju skupljati na jedno mjesto u još uvijek otopljenom zlatu što dovodi do neravnomjernog rasporeda zlata i bakra u poluzi ili kovanici. Ovdje treba napomenuti da se najčešće radi o iznimno malim nepravilnostima koje se golim okom ne bi ni vidjele da kasnije ne dođe do kemijske reakcije. Sitne nakupine bakra i srebra koje se nalaze na površini poluge ili zlatnika mogu reagirati s atmosferom. Poznato je da srebro reagira u prisustvu sumpora pri čemu mijenja boju.
Po jednom istraživanju iz Kine jedan od uzroka nastanka crvenih mrlja može biti prisustvo nečistoća na opremi za kovanje. Nečistoća može biti utisnuta na polugu/zlatnik i ako sadrži nekakav reaktivni materijal, kasnije može izazvati reakciju sa zrakom ili vlagom te uzrokovati mrlju. Što su poluge ili zlatnici duže izloženi zraku ili vlazi, veća je vjerojatnost da će doći do reakcije. Upravo su zbog toga crvene ili smeđe mrlje češće na starijim komadima zlata nego je to slučaj s tek iskovanim zlatom. Spomenute mrlje ne utječu na količinu zlata u poluzi, stoga ne utječu niti na njenu vrijednost.
Dio iskusnih ulagača i otkupljivača zlata čak ima i pozitivan stav o mrljama. Naime, radi se o poznatom fenomenu koji se događa kod pravih zlatnih poluga i zlatnika. Lažne poluge nisu izrađene od 99,99% zlata i 0,01% bakra/srebra, nego od nekih jeftinih materijala koji gotovo sigurno neće reagirati sa zrakom i vlagom na isti način kao gore spomenuta kombinacija. Također, krivotvoritelji zlata bi pazili da njihove lažne poluge izvana izgledaju savršeno, jer bi vjerojatno smatrali da će lakše utržiti lijepe poluge. Zbog toga, protivno mišljenu početnika u ulaganju u zlato, profesionalcima koji rade sa zlatom crvene ili smeđe točke i mrlje su znak da se radi o pravoj poluzi ili zlatniku. To posebno može doći do izražaja kada uređaji za testiranje zlata nisu pri ruci pa se pri procjeni komada zlata moraju koristiti druge metode.
Bijele mrlje na srebru
Većina kupaca srebrnih poluga i srebrnjaka zna da nije poželjno srebro dirati golim rukama. Naime, u kontaktu sa sumporom u znoju dolazi do kemijske reakcije u kojoj na površini poluge/srebrnjaka nastaje tanki žuti sloj, koji s vremenom preko crvene boje postaje crn. Zbog toga se srebrne poluge i kovanice u pravilu prodaju u najlonskim ili plastičnim pakiranjima.
No, čak i novi komadi srebra koji nisu dirani rukama ili bili izloženi zraku mogu imati mrlje. Radi se mrljama bijele boje koje podsjećaju na osušeno mlijeko. Takve mrlje nastaju pri kovanju. Naime, nakon što je primjerice srebrnjak iskovan, prolazi kroz proces prekaljivanja (nekoliko puta se grije i hladi) kako bi se smanjila lomljivost srebra. No, u tom procesu se koristi boraks, (poznat i pod nazivom natrij-tetraborat) koji je bijele boje. Ponekad nakon procesa prekaljivanja ostanu tragovi boraksa, što uzrokuje spomenute bijele mrlje na srebrnjacima i srebrnim polugama. Iako navedene mrlje ne znače da srebrnjak sadrži manje srebra od deklarirane količine, dio ljudi žele očistiti svoje srebrnjake. Na ovoj stranici je navedeno nekoliko tehnika koje se pri tome mogu koristiti.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
