Sve vrste labudova koje su autohtone u Europi karakterizira prepoznatljivo bijelo perje. Svaki Europljanin koji je vidio labuda, uvijek je vidio bijelog labuda. S vremenom su Europljani postali toliko uvjereni da labud ne može biti nikakve druge boje da je nastao pojam “crni labud” koji je postao metafora za nešto što ne postoji.
Tijekom stoljeća, milijuni ljudi vidjeli su milijune labudova, a oni su bez iznimke bili bijeli, stoga je metafora savršeno funkcionirala. No, kada su europski istraživači otkrili Australiju, vidjeli su da tamo postoje i crni labudovi. To opažanje nije imalo nikakve loše posljedice za bilo koga, ali je pokazalo da se može dogoditi ono što je stoljećima smatrano nemogućim. I nakon milijuna opažanja koja su potvrđivala da su svi labudovi bijeli, bilo je dovoljno samo jedno opažanje da stara metafora prestane vrijediti.
Crni labud i financije
Gore spomenutu anegdotu iz povijesti i pojam crni labud popularizirao je Nassim Nicholas Taleb, autor i statističar koji se u karijeri najviše bavio rizikom. Tijekom rada na Wall Streetu primjetio je da ekstremne promjene cijena dionica, obveznica, tečaja valuta i sl. za koje se mislilo da su toliko malo vjerojatne da se ne bi trebale nikada dogoditi, ili bi se trebale događati jednom u sto godina, zapravo događaju svakih par godina.
Također je shvatio da svi modeli upravljanja rizikom pri trgovanju na financijskom tržištima imaju manjkavosti, a kombinacija ta dva faktora dovodi do velikih gubitaka pri ulaganju i propasti mnogih fondova i firmi. Takve događaje, koji bi trebali biti nemogući (ili skoro nemogući), ali ipak se događaju i imaju velike posljedice, nazvao je crnim labudovima, te je o tome napisao knjigu Crni labud – Utjecaj krajnje nevjerojatnog.
Nekoliko je karakteristika događaja koji se naziva crni labud:
- Neočekivan je
- Ima značajne posljedice
- Nakon što se dogodi, mnogi smatraju da ga se ipak moglo i trebalo predvidjeti
Primjeri crnih labudova
Globalni lockdown za vrijeme pandemije 2020.
Epidemije virusa stalno su prisutne u svim dijelovima svijeta, a tijekom povijesti bilo je pandemija koje su uzrokovale smrt milijuna ljudi, poput justinijanove kuge, crne smrti, velikih boginja itd. Tako da pandemija od prije par godina možda sama po sebi nije crni labud, ali reakcija svijeta na taj virus to definitivno jest. Na nekoliko mjeseci svijet je praktički stao. Stotine milijuna ljudi prestalo je ići na posao, turizma praktički nije bilo, trgovine, kafići i restorani bili su zatvoreni itd.
Da vam je netko 2019. rekao da će doći period u kojem će vlade u dobrom djelu svijeta ljudima praktički zabraniti izlazak iz kuće, odlazak u poštu ili posjet obitelji za praznike, biste li povjerovali da je to zaista moguće? Vjerojatno ne. Upravo zbog toga se lockdown 2020. godine može smatrati crnim labudom.
Teroristički napad na WTC u New Yorku 2001.
Otmica aviona i terorističkih napada bilo je i prije, ali napad na tornjeve World Trade Center u New Yorku 11.09.2001. vjerojatno je najpoznatiji od svih. U ovom napadu poginulo je 3000 ljudi, nastala je panika na globalnim financijskim tržištima, taj događaj bio je direktan povod za američku invaziju na Afganistan te rat protiv terorizma, a jedna od posljedica je to da danas više nije moguće na avion unijeti niti bočicu vode.
Nakon napada pojavile su se mnoge teorije o tome da se ovaj događaj trebao moći predvidjeti čime on ispunjava sve tri karakteristike tipičnog crnog labuda.
Raspad SSSR-a
Iako je bilo katastrofičara koji uvijek predviđaju propast svega, kada je u pitanju Sovjetski Savez, ozbiljne institucije ga nisu očekivale. Čak ni američka CIA koja je imala tisuće špijuna, najbolju dostupnu tehnologiju i vojsku analitičara za praćenje situacije u državi s kojom je SAD bio u takozvanom hladom ratu, nije uspjela predvidjeti takav razvoj događaja.
Senator Daniel P. Moynihan je za CIA-u 1992. izjavio: “Posljednjih 25 godina su nam govorili apsolutno sve što se moglo znati o Sovjetskom Savezu, ali nisu rekli da će se raspasti!”
Crni labud i ulaganje
Kada su u pitanju financijska tržišta, crni labudovi događaju se konstantno. Naime, na burzama postoje tisuće dionica, obveznica, fondova, valuta, financijskih izvedenica itd., a zbog toga što ponekad investitori i špekulanti žele odjednom uložiti veliku količinu novca u neki financijski instrument ili prodajom istog doći do novca, događaju se nagle promjene cijena tih instrumenata, a ponekad dođe do sloma cijelih burzi. Pri tome može doći do kumulativnog gubitka od stotina milijardi dolara ili eura praktički preko noći. Neki od primjera situacija koje se mogu nazvati crni labud su:
Naglo jačanje švicarskog franka
Ulaganje u nekretnine jedna je od najpopularnijih i po mnogima najsigurnijih investicija, a u Hrvatskoj mnogi ljudi do novca za kupnju nekretnine dolaze podizanjem kredita od banaka. Prije dvadesetak godina vrlo popularni bili su krediti u švicarskim francima, koji su tradicionalno imali nižu kamatnu stopu od kredita u eurima. Dakle, kredit je u sigurnoj valuti i nekretnine su sigurno ulaganje. Ništa ne može poći po zlu, zar ne? Nažalost, može.
Problemi na američkom tržištu nekretnina 2008. doveli su globalne recesije, dužničke krize u Grčkoj i straha da će euro kao valuta propasti. Oni koji su imali novac, masovno su ga prebacivali u Švicarsku, zbog čega je švicarski franak značajno ojačao. Samo u jednom danu 2015. bez najave je ojačao preko 15% što je u Hrvatskoj uzrokovalo velike probleme stotinama tisuća građana koji su imali kredite u toj valuti. Ova situacija može se kategorizirati kao financijski crni labud.
Pad cijena nekretnina u Japanu
Nakon nekoliko desetljeća naglog ekonomskog rasta japanskog gospodarstva, tijekom 1980. naglo su rasle i cijene nekretnina u Tokiju i drugim gradovima. No, krajem tog desetljeća došlo je do promjene i cijene su počele naglo padati. U jednom trenutku prosječna cijena kvadrata je pala za čak 70% od rekordne cijene. 35 godina kasnije, cijene se još uvijek nisu oporavile i niže su nego su bile 1980-ih.
Danas taj pad svi opravdavaju činjenicom da se radilo o nekretninskom balonu koji se morao ispuhati, no tada vjerojatno nitko nije mogao ni zamisliti da cijene mogu baš toliko pasti i da se desetljećima neće vratiti na stare cijene. Ovaj crni labud može poslužiti kao upozorenje ljudima u Hrvatskoj, jer danas mnogi smatraju da cijene nekretnina mogu samo rasti te da značajniji pad nije moguć.
Rast cijene bitcoina
Crni labud ne mora nužno biti negativan događaj i ne mora nužno dovesti do gubitka pri ulaganju novca. Rast cijene ove kriptovalute je u manje od 15 godina porasla sa nule na 73.000 dolara. U jednom trenutku su svi bitcoini na svijetu vrijedili 1500 milijardi dolara.
Mnogi stručnjaci za ulaganje poput Warrena Buffetta i Nassima Taleba (koji je popularizirao pojam crni labud) smatraju da se radi o glupoj investiciji i jednom od najvećih financijskih balona u povijesti, ali ulaganje u ovu kriptovalutu je godinama bilo jedno od najboljih ulaganja na svijetu. Dakle, radilo se o svojevrsnom pozitivnom crnom labudu.
Postoji li investicija otporna na crne labudove?
Crni labud je po definiciji neočekivan događaj za koji je praktički nemoguće predvidjeti kada će se dogoditi. Ne može se se sigurnošću znati što će biti sa svakom pojedinom investicijom u slučaju ekstremnih događaja kao što su treći svjetski rat, nuklearni rat, raspad Europske unije, udar velikog asteroida i sl. No, u manjim krizama ipak postoje neki obrasci ponašanja pojedinih investicijskih klasa.
Kada se pojavljuju loše ekonomske vijesti ili kada dolazi do zaoštravanja političke situacije na globalnoj razini, u pravilu dionice padaju, vrijednost udjela u investicijskim fondovima pada, a kada dođe do recesije, pada i cijena nekretnina te raste rizik propasti banaka zbog čega raste i rizik štednje u banci.
Pri objavi loših vijesti, najčešće dolazi do rasta cijene državnih obveznica stabilnih zemalja te cijene zlata i srebra. Obveznice dobivaju na vrijednosti jer investitori i špekulanti zaključe da je manja šansa da će bankrotirati država nego bilo koja kompanija, stoga prodaju dionice i novac kroz obveznice posude državi (jer obveznice služe državi da dođe do novca kada ga treba).
Cijena zlata i srebra u takvim situacijama raste iz sličnih razloga, ali ovi metali imaju veliku prednost čak i u odnosu na obveznice. Sudionici na financijskim tržištima u krizi shvate da je financijski sustav zapravo kula od karata i može se urušiti preko noći, stoga traže najveću sigurnost koju mogu dobiti pri ulaganju. Naime, čak i države mogu doći u toliku krizu da im valuta naglo oslabi (primjeri su Venezuela, Turska, Rusija), da obveznice postanu bezvrijedne (u povijesti su bile stotine situacija kada su države bankrotirale) ili da se države raspadnu (Jugoslavija, Sovjetski savez).
Vrijednost plemenitih metala ne temelji se na profitabilnosti bilo koje firme niti o dekretu bilo koje države, nego na prirodnoj rijetkosti i nemogućnosti značajnog povećanja dostupne količine ovih plemenitih metala. Upravo zbog toga u krizama su iznimno traženi te ne samo da mogu zadržati svoju vrijednost, nego im u kriznim situacijama vrijednost raste, čak i kada je u pitanju ekstremna situacija kao što je crni labud.
Nassim Nicholas Taleb, čovjek koji je popularizirao pojam crni labud i koji je vjerojatno najveći postojeći stručnjak za tu temu, u jednom je intervjuu rekao je da ne voli zlato jer u kratkom roku nije idealna zaštita od inflacije, ali da i on ulaže u zlato. Iako to nije spomenuo, vjerojatno je htio reći da ni zlato nije savršena zaštita za kapital u baš svakoj situaciji, ali bolju zaštitu od nesigurnosti je teško naći pa ipak treba dio štednje imati u ovom plemenitom metalu.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskih srebrnjaka u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
