20.3.2023.

United Bank of Switzerland (UBS) pristao je otkupiti Credit Suisse za tri milijarde švicarskih franaka te pritom preuzeo više od 5.4 milijardi franaka u gubicima. Dionica Credit Suisse prije samo pet godina vrijedila je 15.22 franaka, a sada je najnovija prodaja izvršena za samo 0.76 franaka po dionici, što bi značilo da je pad cijene iznosio preko 95.1%. 15. ožujka, cijena dionice u jednom je trenutku pala za preko 30% nakon što je Saudijska nacionalna banka objavila da više ne može pružati financijsku pomoć Credit Suisseu. Slijedom toga, držatelji preko 17 milijardi američkih dolara vrijednih obveznica u Credit Suisseu obrisani su preko noći.

Spajanje dviju banaka izvršeno je prema planu švicarskih vlasti kako bi se izbjeglo moguće urušavanje globalnog financijskog i bankarskog sustava. Švicarska središnja banka obvezala se u ugovoru da će pomoći USB-u i Credit Suisseu s čak 100 milijardi franaka pomoći kako bi banke zadržale likvidnost. Švicarska vlada pritom je dala jamstvo za gubitke u visini od 9 milijardi franaka za odgovarajući dio portfelja.

Izvor: Google

Kako je došlo do krize u Credit Suisseu, drugoj najvećoj švicarskoj banci?

Credit Suisse bila je druga najveća švicarska banka, osnovana još davne 1856. godine. Banka je posjedovala urede u svim većim financijskim središtima svijeta  i smatrala se jednom od deset najvećih multinacionalnih “Bulge Bracket” banaka koje pružaju usluge velikim korporacijama, institucionalnim investitorima i vladama. Odbor za financijsku stabilnost klasificira Credit Suisse kao globalno sistemski gledano važnu banku, jednu od 30-ak takvih u svijetu.

U posljednja dva desetljeća, Credit Suisse našao se u središtu mnogih skandala i afera od kojih ćemo navesti samo neke. Za početak, banka je bila predmet niza međunarodnih istraga za izbjegavanje plaćanja poreza, što je kulminiralo 2014. priznanjem krivnje i plaćanjem kazni u iznosu od 2,6 milijardi američkih dolara za sporni period od 2008. do 2012. 2021. godine, Credit Suisse je kažnjen s gotovo 500 milijuna američkih dolara od strane britanskih, američkih i europskih regulatora zbog nedostatka transparentnosti u izdavanju obveznica, provizija u korist svojih bankara te zajmova koje su mozambički dužnosnici pronevjerili u razdoblju između 2012. i 2016. U veljači 2022. došlo je i do curenja detalja o 30.000 klijenata s preko 100 milijardi švicarskih franaka na računima u banci u aferi poznatoj kao “Suisse tajne”. 

Krajem 2022. godine, banka se našla u problemima oko financiranja investicijskog poslovanja tj. vrijednosnih papira pokrivenim hipotekama. Banka je u tom sektoru bila izložena s preko 20 milijardi dolara rizične imovine te još 75 milijardi dolara financijske poluge. 

9. veljače 2023. Credit Suisse izvijestila je o godišnjem gubitku od 7,3 milijarde švicarskih franaka, što je najveći gubitak za tu banku još od globalne financijske krize 2008., a prema nekima možda i najveći gubitak u 167 godina povijesti ove banke. Došlo je do velikih valova otpuštanja (preko 9000 radnih mjesta), a Harris Associates, jedan od glavnih dioničara Credit Suisse s preko 10% udjela, prodao je svoje dionice tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Zamjenik predsjednika i glavni direktor za investicije, David Herro, rekao je za Financial Times da su u Harrisu izgubili strpljenje zbog neadekvatne strategije Credit Suissea koja nije uspjela zaustaviti kontinuirane gubitke i „egzodus klijenata“. 

Dioničari Credit Suissea prošle godine izgubili su preko 60% vrijednosti kapitala, a klijenti su povukli preko 123 milijardi dolara u depozitima. Španjolske banke smanjile su svoju izloženost Credit Suisseu na znatno manje od milijardu eura.

Zabrinutost na bankovnom tržištu – podsjetnik na 2008.

Analitičari uspoređuju Credit Suisse s velikom američkom investicijskom bankom Lehman Brothers koja je u rujnu 2008. podnijela zahtjev za stečaj, uvevši time svijet u globalnu financijsku i gospodarsku krizu. „Ako se banka prethodno suočila i s najmanjim problemom, ako veliki ulagači ne žele više ulagati novac u Credit Suisse, onda i drugi investitori kažu “želimo izaći iz ovoga” i to onda pomalo podsjeća na propast investicijske banke Lehman Brothers 2008.“ navodi Robert Halver, glavni investicijski strateg u banci Baader. Kriza povjerenja investitora u Credit Suisse uspoređuje se i s padom povjerenja u Deutsche Banku (DB) prije nekoliko godina kada se njemačka banka našla u skandalu oko vrijednosnih papira na američkom hipotekarnom tržištu te u posljedičnoj spirali padajućih prihoda i rastu cijena zaduživanja.

Osim Credit Suissea, strahovima o mogućoj novoj bankarskoj krizi dodatno su doprinijeli drugi i treći najveći bankarski bankrot u povijesti SAD-a, onaj Silicon Valley Banka te Signature Banka, a tome se također može dodati i nedavni kolaps Silvergatea, druge najveće kriptobanke. Regionalna banka First Republic također se našla pred kolapsom, no spasilo ju je 11 drugi velikih banaka s preko 30 milijardi dolara zajmova. S druge strane, američke državne institucije objavile su da će isplatiti depozite SVB-a i Signaturea, što znači da će klijenti biti spašeni, no ne i same banke. Problemi koji su doveli do kolapsa američkih banaka sežu još od pandemije i ekspanzivne monetarne politike odnosno tiskanja novca, zatim visoke inflacije, dizanja kamatnih stopa te pada vrijednost državnih obveznica kojima je SVB bio prekomjerno izložen.

Kada je došlo do navale na banke („bank run“), SVB nije imao sredstava za isplaćivanje svojih klijenata i posljedično je propao u manje od 48 sati. Kritičari također citiraju i problem s kadroviranjem koji je doveo do katastrofalnih poslovnih odluka u SVB-u. Posljedice američke bankovne krize osjetile su se i u Europi, gdje su dionice francuskog BNP Paribasa i Societe Generalea pale 10 posto, kao i dionice njemačkih Commerzbanka i Deutsche Banka. Na azijskim burzama cijene dionica i dalje padaju zbog straha od bankarske krize.

Reakcija zlata na bankovnu krizu – cijena zlata naglo porasla

I dok dionice Credit Suissea padaju, kao i kupovna moć novca na bankovnoj štednji, zlatu koje je iskovano u Švicarskoj vrijednost raste. Cijena zlata u eurima u posljednjih je mjesec dana reagirala rastom od preko 7%. Štoviše, ako uzmemo širi kontekst, u posljednja dva desetljeća cijena zlata narasla za preko 486.9%, u posljednjih pet godina 71.1%, a kada se gleda godišnji prosjek tijekom dvadeset godina, taj rast iznosio je 9.3%. 

Tijekom posljednje financijske krize od 2008. do 2011. cijena zlata porasla je za preko 200%, a 2020. tijekom mjera zatvaranja i krize opskrbnih lanaca 30%. Koliko će cijena porasti tijekom nadolazeće krize, možemo samo nagađati. Zlato se povijesno pokazalo kao jedan od najsigurnijih i najotporniji instrumenata dugoročne zaštite vrijednosti imovine tijekom svih oblika gospodarskih, financijskih i društvenih kriza, osobito tijekom razdoblja visoke i hiperinflacije. Zlato se stoga tradicionalno smatra najboljim oblikom očuvanja štednje od nesigurnih i nepredvidljivih scenarija.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.