Cijena zlata ponovno je u velikom uzletu

20. 1. 2025.

Cijena zlata u posljednjih je mjesec dana porasla za 4.7% te u trenutku pisanja članka iznosi 2,625 eura po unci odnosno 2,707 dolara po unci. Koji su uzroci i što stoji iza najnovijeg rasta cijene te što možemo očekivati u narednom periodu, pročitajte u nastavku.

SAD se sprema za Trumpovu inauguraciju

U SAD-u se danas u 12:00 (EST) tj. u 18:00 po našem vremenu, sprema inauguracija novog američkog predsjednika Donalda J. Trumpa. Tržišta još uvijek u neizvjesnosti očekuju razvoj situacije po pitanju najavljenih uvoznih tarifa. Naime, Trumpova administracija planira podržati američki proizvodni sektor tako što će smanjiti uvoz sa stranih tržišta. 

Zbog takvih najava, određeni analitičari strahuju od razbuktavanja tržišnih ratova u svijetu, s negativnim posljedicama po globalnu ekonomiju, kao i od mogućeg povratka visoke inflacije. No, glavni problem je što nitko ne može sa preciznošću predvidjeti što će biti dalje. Hoće li američka ekonomska politika doista ići u smjeru uvođenja generalnih carina na uvoz od 60% do 80% ili će nova “stara” administracija ipak popustiti i krenuti s iznosima od oko 10% prema svima, 25% prema Kanadi i Meksiku te 60% prema Kini.

Ipak, jedna stvar ostaje sigurna. Američki javni dug najvjerojatnije će nastaviti rasti kao što je to bio slučaj sa svim prethodnim administracijama, uključujući i onu Trumpovu od 2017. do 2021. Gomilanje duga neće stati sve dok u jednom trenutku njegovo otplaćivanje postane neodrživo i SAD proglasi bankrot ili, u mnogo realnijem scenariju, dug ponovno bude obezvrijeđen pomoću visoke inflacije. U oba scenarija, implikacije su nastavak pretvaranja američkog dolara kao fiat valute u bezvrijedan papir kojeg se ne isplati držati.

Budući da su očekivanja mnogih investitora u kratkom roku neizvjesna, a u dugom roku negativna s obzirom na američku fiskalnu politiku, nije nimalo neobično da se sve više ulagača i to u sve većoj mjeri okreću zlatu kao imovinskoj klasi koja čuva vrijednost u nesigurnim vremenima.

Europa nastavlja ekonomski tonuti

Mnogi tvrde kako bi nove američke tarife mogle devastirati europsko gospodarstvo, no točnije bi bilo reći da će takva situacija samo iznijeti njene mane na površinu. Europska Unija odavno zaostaje za SAD-om i Kinom po pitanju konkurentnosti i gospodarskog rasta. 

U EU nedostaje produktivnosti, ponestaje inovativnosti i visoko kvalificirane radne snage, a “šuma” regulacija, visokih socijalna izdavanja i zelenih politika pretvorilo se u ogroman teret na gospodarstva njenih razvijenijih članica. Jeftinih ruskih resursa također više nema, a izdavanja za obranu morat će značajno porasti u narednim godinama. Zajednička fiskalna politika ne postoji, dok se istovremeno jedinstvena monetarna politika provodi nad cijelim nizom različito strukturiranih ekonomija. 

Talijanski ekonomist, bivši predsjednik ESB-a, Mario Draghi za Europsku Komisiju je prije nekoliko mjeseci ustvrdio da Europi treba basnoslovnih 800 milijardi eura (ekvivalent dva godišnja njemačka proračuna) i cijeli niz reformi kako bi se “podigla na noge”, što je u trenutnim uvjetima praktički neostvarivo.

Njemačka, kao glavni ekonomski motor eurozone, završila je svoju drugu uzastopnu godinu s padom BDP-a, a u 2025. morat će se suočiti s krizom u auto-industriji, gubitkom na stotine tisuća radnih mjesta te sve većom konkurencijom na inozemnim tržištima. Njemačka recesija zasigurno će utjecati i na ostale europske ekonomije, zbog čega logično raste neizvjesnost i među investitorima na našem kontinentu.

Zlato nastavlja rasti u uvjetima nesigurnosti

Cijena zlata prošli je tjedan ponovno probila rekordne razine, a prema prognozama određenih analitičara mogla bi u kratkom roku postići $2,800 odnosno oko 2,700 € po unci. Među glavnim uzrocima koji stoje iza ovakvog scenarija su spomenuta neizvjesnost na tržištima i moguće razbuktavanje krize, ali i pojačana potražnja za zlatom kao sigurnim utočištem od strane središnjih banaka .

Narodna banka Kine nastavila je s politikom povećanja zlatnih rezerva. Nakon polugodišnje pauze, u posljednja dva mjeseca nabavili su oko 15 tona zlata te se očekuje još u narednim mjesecima. Zlatne rezerve koje službeno iznose 2,280 tona sada čine oko 5.5% ukupnih rezervi kineske središnje banke. Riječ je o rekrodnoj razini te još jednom pokazatelju da se zemlja sve više nastoji odmaknuti od američkog dolara kao svjetske rezervne valute te istovremeno približiti sigurnijim instrumentima kao što je zlato.

Još jedna mnogoljudna zemlja, Indija, u prvih je 11 mjeseci 2024. povećala svoje zlatne rezerve za gotovo 10%, nabavivši oko 73 tona zlata. Indijske rezerve, prema posljednjim podacima iz studenog prošle godine iznose 876 tona i mogle bi nastaviti rasti i u ovoj godini.

Premda Hrvatska još uvijek ne radi na povećanju svojih zlatnih rezervi, domaći ulagači sve više prepoznaju značaj investicijskog zlata u vidu zlatnika i zlatnih poluga te u sve većem broju rade na stvaranju vlastitih zlatnih rezervi. Radi se o niskorizičnom ulaganju koje je oslobođeno svih poreza i nameta te čiji prosječni godišnji rast u posljednjih 20 godina iznosi preko 10%, što znači da, osim zaštite od inflacije, svojim ulagačima također donosi pozamašnu zaradu.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.