Burzovna (Spot) cijena zlata

Spot cijena zlata je najčešći oblik vrednovanja ovog plemenitog metala i označava cijenu za jednu troy uncu (31,1035 grama) 99,99 postotnog zlata ili po starim oznakama 24 karatnog zlata. Ta cijena se mijenja svake sekunde, a distributeri investicijskog zlata uzimaju je kao osnovu za izračun cijene kovanica i poluga.

Procjenjuje se da je dnevni promet na globalnom tržištu zlata oko 200 milijardi dolara, od čega 70% otpada na londonsko OTC tržište koje je najveća burza zlata na svijetu. Kako bi osigurali standarde kvalitete poluga kojima se trguje na ovom tržištu, sudionici su osnovali udruženje pod nazivom LBMA (London Bullion Market Association), koje danas obuhvaća veliku većinu najvećih rafinerija i kovnica plemenitih metala na svijetu. Zlatne poluge izrađene od strane kovnica s LBMA certifikatom su iznimno cijenjene i prihvaćene u cijelom svijetu.

Kako se određuje Spot cijena zlata?

Većini ljudi nije u potpunosti jasno kako se određuje cijena zlata po gramu ili cijena ovog plemenitog metala na svjetskom tržištu. Mnogi misle da je trenutna cijena zadnja cijena transakcije fizičke poluge zlata. No cijena zlata se zapravo sastoji od dvije varijable. LBMA svaki dan određuje “London Fix” cijenu – koja se temelji na cijeni futures ugovora na zlato, dok drugi dio cijene čini fizička razmjena poluga s trenutnom isporukom.

Volumen fizičke razmjene je vrlo mali u usporedbi s prometom koji se odvija elektroničkim putem, tako da futuresi imaju najveći utjecaj na spot cijenu zlata. Pri kupnji zlatnih poluga ili kovanica, kupac zapravo kupuje zlato po cijeni na koju je utjecalo i futures tržište na kojem klasična ponuda i potražnja za zlatom nema presudan kratkoročni utjecaj. Realna ponuda i potražnja utječu na dugoročne trendove kretanja ove plemenite kovine, a kratkoročni pomaci (npr. od danas do sutra) najviše ovise o interesu za kupnju i prodaju futures ugovora i ostalih financijskih izvedenica na zlato kojima se trguje na burzama.

O čemu ovisi dugoročno kretanje cijene zlata?

Za razliku od većine proizvoda i usluga kojima se cijena periodično mijenja, cijena zlata se mijenja doslovno svake sekunde. Budući da se u tako kratkom periodu cijena rijetko kad promijeni za više od nekoliko promila, zlatari i tvrtke specijalizirane za prodaju i otkup investicijskog zlata u obliku poluga svoje cijene prilagođavaju svakih par minuta. Razlog kretanja cijene je ponuda i potražnja na globalnom tržištu koje se sastoji od milijuna sudionika, od kojih svaki ima svoje razloge za kupnju ili prodaju zlata. U nastavku su navedeni neki od najvažnijih faktora i procesa koji utječu na dugoročno kretanje cijene najpoznatijeg plemenitog metala na svijetu.

1.Poslovanje rudnika zlata

Rudarenje plemenitih metala je skup i kompliciran proces pri kojem nema garancije da će u rudnicima biti pronađena očekivana količina metala potrebna da bi poslovanje bilo isplativo. Ako se iskopa manja količina zlata, srebra i ostalih metala, rudarske kompanije će tražiti višu cijenu za svoj proizvod, što može utjecati na porast cijene plemenitih kovina na svjetskom tržištu. Rast troškova poslovanja poput plaća radnika ili rast poreza na profit također može dovesti do rasta cijene zlata i ostalih kovina. S druge strane, otvaranje novih rudnika i pronalazak bogatih nalazišta dovodi do veće opskrbe tržišta i do pada cijene.

2.Zlatni nakit

Najčešći razlog interesa za zlato je kupnja nakita. Zbog svoje rijetkosti, ljepote i postojanosti zlatni nakit je već tisućama godina statusni simbol te u većini kultura tradicionalni poklon u mnogim prigodama kao što su rođendani, obljetnice i vjenčanja. Upravo je potražnja za nakitom za potrebe vjenčanja jedan od važnijih faktora sezonskih oscilacija u cijeni zlata. No ne radi se sezoni vjenčanja u Europi ili Americi, nego u Indiji. Naime, Indija je druga najmnogoljudnija zemlja na svijetu s više od 1,3 milijarde stanovnika. To znači da se svake godine samo u Indiji održi desetak milijuna vjenčanja, najčešće pred kraj kalendarske godine (od listopada do prosinca). Običaji nalažu da se mladenku mora darivati s velikom količinom zlata, a kada su u pitanju bogatije obitelji, ponekad se radi o nekoliko kilograma zlata. Svrha takvih poklona je osigurati ženi i njenoj obitelji određeni kapital koji neće ovisiti o zaposlenju, a koji može poslužiti u crnim danima ako do njih dođe.

Zlatari znaju da će pred kraj godine prodati veliku količinu nakita, stoga par mjeseci prije počnu masovno kupovati zlato i izrađivati nakit. Zbog velike potražnje, cijena zlata po gramu, ali i na svjetskom tržištu, najčešće tijekom ljeta i rane jeseni poraste za nekoliko posto.

3.Industrijska potražnja za zlatom

Osim u industriji nakita, zlato se koristi i u mnogim drugim industrijama, poput industrije elektroničke opreme. Odličan je vodič električne struje, stoga se često ugrađuje u računala, mobilne uređaje, kalkulatore, GPS uređaje itd. Budući da se svake godine proizvede približno milijardu mobitela, u njih se ugradi velika količina žutog plemenitog metala. Svemirska industrija također treba određenu količinu zlata kojeg koristi za zaštitu astronauta i satelita od štetnog radioaktivnog zračenja. Medicina je još jedno polje u kojoj se koriste plemeniti metali. Postoje dijagnostičke metode u kojima se koristi mala količina radioaktivnog zlata, koje se može lako pratiti dok prolazi kroz tijelo. Osim toga, zlato ne korodira i iznimno je pouzdan materijal u elektroničkoj opremi, stoga se koristi pri izradi uređaja za automatsko održavanje života, kod kojih je vrlo bitno da funkcioniraju bez kvarova. Po nekim procjenama približno 10% proizvedenog zlata na globalnoj razini odlazi na industrijske primjene. Dakle, rast proizvodnje i prodaje elektroničke opreme vjerojatno doprinositi rastu cijena plemenitih metala.

4.Zlatne rezerve centralnih banaka

Aktivnost centralnih banaka još je važniji faktor koji utječe na cijenu zlata. S ciljem diverzifikacije mnoge države koje imaju višak kapitala novac ulažu u obveznice drugih država, no u slučaju da ta država bankrotira ili dođe do sankcija ili rata, postoji rizik da neće moći doći do svog kapitala. Zbog toga, u posljednjih desetak godina, sve se više centralnih banaka odlučuje na ulaganje viška kapitala u zlatne poluge. Naime, posjedovanje velikih zlatnih rezervi državi daje veći stupanj neovisnosti o situaciji na stranim financijskim tržištima i odnosima s drugim državama. S obzirom na to da centralne banke raspolažu ogromnim količinama kapitala, često kupuju ili prodaju stotine metričkih tona žute plemenite kovine, na temelju čega se cijena zlata može značajno pomaknuti. Jedan od razloga zbog kojih je švicarski franak jaka i cijenjena valuta su upravo velike zalihe zlata koje Švicarska posjeduje.

5.Špekulativna potražnja

Zbog sve većeg interesa javnosti za ulaganje u plemenite kovine, financijska industrija stvorila je različite načine trgovanja i ulaganja u metale. Više nije rijetkost da investicijski fondovi dio ili sav svoj kapital ulažu u zlatne poluge ili financijske izvedenice vezane uz cijenu zlata, kao što su futures ugovori, opcije ili financijski ugovori razlike (Contract For Difference – CFD). Iako pri trgovanju financijskim izvedenicama na plemenite kovine najčešće ne dolazi do premještanja poluga iz jednog sefa u drugi, takve transakcije također utječu na cijenu na svjetskom tržištu. Naime, ako osoba koja posjeduje fizičko zlato vidi da je cijena na najvažnijim burzama zlata porasla nekoliko posto, za svoje proizvode će tražiti višu cijenu nego prije. S druge strane, potencijalni kupac investicijskih poluga bit će spreman na višu cijenu ako vidi da cijena raste na npr. londonskom tržištu zlata, koje je najveće na svijetu. Na taj način se svi sudionici na tržištu prilagođavaju novoj cijeni.

Bez obzira radi li se o potražnji za fizičkim zlatnim polugama, kovanicama ili financijskim ugovorima vezanim za cijenu zlata, postoje pravilnosti u interesu za kupnju zlata, kao i u kretanju cijene ovog plemenitog metala. Interes ovisi o gospodarskoj situaciji jer zlato zbog svoje ograničene količine nudi zaštitu od loše gospodarske situacije, tj. služi kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima.

6.Cijena zlata u krizama

Kada je gospodarstvo u krizi ili recesiji, dolazi do pada povjerenja u državne i financijske institucije. Naime, mnoge tvrtke i građani u takvim situacijama više nisu u mogućnosti vraćati kredite bankama. Zbog toga se povećava rizik da banke neće moći isplatiti štednju svojim štedišama. Neki od štediša banke se odlučuju na isplatu svog novca i kupnju investicijskog zlata, nakon čega se više ne moraju brinuti o tome hoće li njihova banka bankrotirati ili ne. S obzirom na relativno stabilnu količinu zlata koja se svake godine proizvede u rudnicima, povećana potražnja za ovim plemenitim metalom dovodi do rasta cijene. Ako neke od banaka zaista bankrotiraju, interes za ulaganjem u plemenite kovine višestruko poraste. Upravo se to dogodilo za vrijeme financijske krize koja je počela 2008. godine. Što je više financijskih institucija padalo u probleme, cijena zlata je više rasla, a do 2011. godine se udvostručila i dosegnula najvišu razinu u povijesti. Za očekivati je da će se sličan scenarij ponoviti u idućoj gospodarskog krizi, koja će prije ili kasnije neizbježno doći.

7.Utjecaj inflacije na cijenu zlata

Osim recesije, postoji još jedna ekonomska situacija koja ima velik utjecaj na cijenu zlata. Radi se o periodu u kojem je stopa inflacije u gospodarstvu visoka. Pod inflacijom se podrazumijeva generalni porast cijena proizvoda i usluga, tj. pad vrijednosti novca (za istu količinu novca moguće je kupiti manje proizvoda). Do visoke inflacije dolazi kada je gospodarski rast iznadprosječno visok te su građani i tvrtke u mogućnosti kupovati više proizvoda i usluga po sve višim cijenama. Ako centralna banka ne želi ili ne uspije dizanjem kamatnih stopa ukrotiti realnu stopu inflacije, štednja onih građana koji ne žele trošiti gubi na vrijednosti, čime oni postaju siromašniji. Zbog toga ih se dio odlučuje na kupnju zlata, a to dovodi do porasta cijene ovog metala.

Gospodarska situacija može dovesti i do srednjoročnog pada cijene zlata. To se događa pri izlasku gospodarstva iz recesije, kada se vraća povjerenje u državu i financijske institucije. Kada pada strah od bankrota banaka, građani i investicijski fondovi se rjeđe odlučuju na ulaganje u plemenite metale pa cijena zlata, srebra, platine i paladija pada. Druga situacija u kojoj cijena zlata pada je period relativno niske stope inflacije i visokih kamatnih stopa. Tada se štednja u banci i ulaganje u obveznice isplati pa se dio vlasnika poluga i zlatnika odlučuje na prodaju i oročavanje novca.

Zaključak

Svi navedeni faktori utječu na kratkoročne i dugoročne oscilacije cijena zlata te je vrlo teško procijeniti gdje će cijena biti sutra ili za nekoliko tjedana. Zbog toga, plemenite metale treba smatrati dugoročnom investicijom. Praksa je pokazala da periodi u kojima je štednja u banci isplativija od posjedovanja investicijskog zlata ne traju dugo. Dugoročno svaka papirna valuta bez pokrića u zlatu gubi na vrijednosti, a mnoge su potpuno propale. Od približno 800 papirnih valuta, do danas ih je preživjelo manje od 200, a svaka od njih danas ima kupovnu moć mnogo manju nego prije nekoliko desetljeća.

Periode pada cijene zlata treba iskoristiti za povoljniju kupnju zlatnih poluga ili zlatnika kao što su austrijski dukati Franjo Josip, koji su također kategorizirani kao investicijsko zlato. Na taj način se postiže dugoročno očuvanje vrijednosti kapitala i neovisnost o financijskim institucijama.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.