BRICS je pojam kojeg sve češće možemo čuti u medijima, bilo da se govori o geopolitičkim odnosima ili pak situaciji na tržištu roba poput zlata. No, što je zapravo BRICS i kako utječe na svjetska tržišta?
Što je BRICS?
BRICS je engleski akronim za Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. Pojam je nastao u stručnoj literaturi još ranih 2000.-ih kada je rečena skupina postajala sve konkurentnija zemljama G7.
BRICS od 2006. godine nastoji izgraditi međusobnu gospodarsku i političku suradnju te paralelne financijske institucije putem kojih će nastupati na svjetskoj pozornici. 2014. godine zemlje BRICS-a osnovale su s 46 milijardi eura Novu razvojnu banku i poseban mehanizam likvidnosti (CRA) kako bi umanjile utjecaj MMF-a i Svjetske banke.
Zemlje BRICS-a (tamno plava) i povezanih zemalja (svijetlo plava); izvor: Wikimedia Commons
Što BRICS znači za dolar?
Zemlje BRICS-a sve više rade na trgovinskoj razmjeni u različitim valutama od američkog dolara. To se osobito odnosi na trgovanje naftom i njenim derivatima kako bi smanjili utjecaj petrodolara.
Među 40 zemalja koje se žele pridružiti BRICS-u našle su se Argentina, Meksiko te članice OPEC-a: Iran, Saudijska Arabija, UAE, Kongo, Gabon, dok se neslužbeno spominju i Egipat, Nigerija te Alžir. Kina već trguje s Iranom, Saudijskom Arabijom i Venezuelom u juanima, a namjerava isto i s bivšim članicama OPEC-a Katrom i Indonezijom. Deset zemalja koje čini OPEC-a važne su jer posjeduju dvije trećine svjetskih naftnih rezervi.
Povrh toga, brazilski predsjednik Lula predložio je zajedničku valutu za trgovanje između BRICS-a i zemalja trgovinske organizacije Mercosur koja uključuje većinu država Južne Amerike.
Prije nešto više od dva desetljeća, udio svjetske trgovine koja se odvijala u dolarima iznosio je 71%, a danas osjetno manje, 58.4%.Trend dedolarizacije je očigledan, iako će dolar još minimalno nekoliko desetljeća ostati rezervna svjetska valuta. No, problem leži u tome što će se, kako vrijeme odmiče, sve više dolara slijevati iz svijeta natrag u SAD, što bi moglo doprinijeti rastu inflacije.
BRICS uvodi zlatnu valutu?
U posljednje vrijeme iz zemalja BRICS-a sve se češće mogu slušati prijedlozi i najave o pokretanju zajedničke digitalne valute vezane za zlato i druge rijetke metale. Prema najnovijem istraživanju koje je provela londonska tvrtka CrossBorder Capital, BRICS-ovo uvođenje zlatnog standarda bio bi globalno financijski gledano najznačajniji događaj od ukidanja zlatnog standarda 1971. u SAD-u.
Usporedba zlatnih rezerva BRICS-a (i povezanih zemalja) te SAD-a u posljednja dva desetljeća. Izvor: CrossBorder Capital / Kitco.com.
Središnje banke BRICS-a i povezanih zemalja posljednjih su godina znatno povećale svoje zlatne rezerve, a kada se njihove zalihe zbroje, čini se da su prestigle i same Sjedinjene Države. Logika ovih država je da nema smisla trgovati i gomilati dolare kada se oni iz desetljeća u desetljeće sve više pretvaraju u bezvrijedan papir. Američki dolar od 1971. godine, kada je postao fiat valuta bez pokrića, do danas izgubio je preko 86.6% vrijednosti.
Zemlje BRICS-a također žele smanjiti svoju ovisnost o SAD-u, a to žele postići postupnim udaljavanjem od američkog dolara. Kako je malo izgledno da će umjesto dolara prigriliti samo jednu od mnogih valuta koje ove države koriste, zlato se nameće kao prirodno rješenje koje istovremeno nije ničija nacionalna valuta, ali ga svi cijene.
Što sve ovo znači za zlato?
Ako BRICS i zemlje koje s njima planiraju suradnju doista uvedu zlatni standard, to bi moglo dodatno povećati potražnju za zlatom od strane njihovih središnjih banaka. S druge strane, trend dedolarizacije mogao bi povisiti inflacijske pritiske u SAD-u u nadolazećoj recesiji, što bi tamošnje investitore također potaknulo na ulaganje u zlato kako bi zaštitili vrijednost svoje imovine. Ovakav rast potražnje dakako bi potaknuo veliki rast cijene zlata.
Sve ovo pokazuje kako je zlato i dalje na cijeni te kako se u svijetu i dalje brojna koplja lome upravo oko zlata. Nekadašnje priče kako je zlato zastarjelo i suvišno u suvremenom svijetu pokazale su se kratkovidnima, naivnima i prije svega promašenima.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
